Soifua maloloinaVai

E faapefea mageso pipisi pox moa ina ua uma mo isi

E le pei o le tele o siama, tanesusu o se vaitaimi incubation tricky. O le mea lea, o le mataupu autu e faatatau i ai i latou ua aafia, ma gafatia gasegase, o le nei: le tele tanesusu o le pipisi i le vaitaimi natia ma faaaliali? O a ni fofo mo pox moa, o le maʻi pe afai e mafai ona puipuia, pe afai e talafeagai i le togafitiga o Zelenka? O le a tatou suesueina.

Afai gasegase "ua" pox moa?

I luma o le taliina o le fesili, e fia pox moa e pipisi, e tatau ona malamalama i mea e aofia i lenei "pepe" faamai. So o se tusitaulima faafomai atu ia te oe ai o se siama viral e mafua papala malulu o le ituaiga lona tolu. O le faafitauli sili le faamai - e tulagaese pipisi.

E lua ni auala e maua tanesusu:

  1. E droplets airborne.
  2. Maua o se failelegau o shingles.

I le tele o tulaga, o le maʻi e oo mai ala muamua. Le siama lava ia e mafai ona e agai i se mamao lava le umi - i ni nai mita mai lana taavale. Afai o le tulaueleele le ola tamaitiiti "vali" vali lanu meamata, e leai se lagona e mate le umi tanesusu pipisi faapitoa lona. O se ituaiga o herpes mafai ona e maua i se tagata o le soifua maloloina mai le isi fogafale, ma e oo mai se aiga tuaoi.

O le maʻi lava e mananao tagata i faavaivaia faiga sao, o lea na sasao tanesusu i le tautoulu ma le taumalulu.

Tanesusu i fanau

Le tele o taimi, o tamaiti ua i ai i le falemai. Ma se tamaitiiti i lalo o le tausaga o le 10 tausaga lava taliaina faigofie lenei siama matautia. O le faailoga autu o tanesusu ua manatu puka mumu. O aliali mai ai i luga o le fatafata, foliga ma tua, ona "puʻe" le tino atoa. O nisi taimi e mafai ona maua le mageso e oo lava i le gutu. Valu "papala" matua le mafaia, po o maʻi tumau pea i le toe tino, ma e mafai ona taitai atu ai i faafitauli matautia. O le averesi, o se tamaitiiti e liligi mai i le fale e gaosi matagi ai mea atoa 200-300 puka.

O nisi taimi ua faaopoopo mageso ma itching ma isi auga o le faamai:

  • vevela;
  • faaitiitia le manao;
  • lagona mafatia;
  • ulu tiga.

E masani lava ona faatulagaina mafatia pox moa fanau. I le aoga faataitai, aoga, soifua maloloina tolauapiga -. Se tulaga lamatia tele o le mauaina o 'mageso itchy " E mautinoa lava e leai se tasi e mafai ona tali ai le fesili, e faapefea tanesusu pipisi i fanau e alu i le aoga ma lau tama. O le mea moni e le faiga tausia saogalemu matua uma ma o nisi taimi e oo atu ai i se vaega o aafia po o le faatoa avea tamaiti maʻi.

O le faafitauli tele mo tagata matutua

ua le o toe tanesusu a tiga afaina uma i le taimi o matua. Ina ua mavae le 12 tausaga o mafatia malosi ma toetoe lava i taimi uma ma faigata. Manatu le saogalemu totoe ina ua uma maʻila smallpox. Sili ona leaga o fafine maʻitaga uma mafatia maʻi. O siama faaleagaina ai e le gata i tino o le tagata matua, ae faapea foi le tamaitiiti e leʻi fananau mai.

ua faaopoopo auga i tagata matutua:

  • E le toe tutu maamaai i le vevela e 39-40 ° C.
  • Faafaufau ma faasuati (a faailoga o le onana ai).
  • Dizziness ma matapogia.
  • tiga o le tino.

I le faaopoopo atu, o tagata matutua e masani ona avea inflamed nodes lymph. Aemaise aafia ai le ua ma tua o le taliga. Lē e saili le tali i le fesili, e faapefea le tele o aso i le tuanai o le pipisi le mageso o le tanesusu, ma e te fefe o le siama salalau mai tamaitiiti i se e sili atu le sese tagata o le aiga a tagata matutua ma e laveai siama tui.

Pe ou te manaomia se green atamai?

I Europa ma Amerika, o le mea moni, ia ofo pe afai latou te vaaia se tamaitiiti po matutua mai ulu i vae "vali" green atamai. Ae o tagata o le sa avea muamua Soviet Union i le faailoga muamua o le tanesusu vave taufetuli i le fale tavai e faatau se "green atamai."

O le mea moni Zelenka:

  • E le aveesea itching;
  • E le taofia ai le mageso.

Aisea na faapea olo tele i ai? O le mea moni e silafia e fomai uma faapefea mageso pipisi pox moa ina ua tuanai: tonu 5 aso ina ua tuanai le onset o le puta e gata ai. E faapefea ona e iloa pe a oso le tiga e gata ai? E liliu mai, na o le faaaogaina o le mea lanu meamata.

I atunuu i Sisifo, e taialaina e le isi vaega. Matamata i le mageso tele. Afai ei ai ni puka aunoa enaena pogisa, ona lava lea o pea matautia le faamai.

E fia aso se faamai pipisi?

Mai i le fesili o le auala tanesusu pipisi, e mafai ona le galo o le vaitaimi incubation o le faamai. Mai le 1 i le 3 vaiaso, e le faaalia le siama lava ia. Aafia lagona e tele, ma e aunoa ma tofotofoga faapitoa e lenei ituaiga o smallpox le mafai ona faailoa mai. E le taofia ai ni nai aso ao lumanai foliga avea pipisi tanesusu le mageso.

O lona uiga, alu le onosai i le aoga, aoga, i le galuega ma soo se mea e tauaveina a herpesvirus. O le mea lea, e masani lava e le mafai ona fuafua tagata tonu lava lea sa latou maua i le faamai.

Le isi fesili o le tele o aso i le tuanai o le pipisi le mageso o le tanesusu? O le tali tonu i ai e mafai ona tuuina mai. O le averesi, puka aliali mai ina ua tuanai 4-12 aso talu le muamua "papala". lenei i taimi uma e matautia le onosai i isi.

Faapea, o le pipisi 2-3 aso tanesusu i luma o le mageso, o le vaitaimi atoa mageso (4-12 aso) ma le 5 aso talu mai le onset o le puta e gata ai.

togafitiga talafeagai

E muamua e tatau ona malamalama i le mea e le mafai ona faia i le pox moa. e pei o:

  1. Ia fualaau. Le siama herpes, e pei o so o se isi, e le o se bacterium, ma o lea, e le mafai ona taulimaina nei fualaau faasaina i ai.
  2. Asipirini. Varicella ona taumafaina e mafai ona taitai atu ai i le faaleagaina ate.
  3. fofo malosi. Faateleina o le tulaga lamatia o scarring.

Le a le mea e mafai ona e faia:

  • inu le tele o vai;
  • aveina antipyretic, pe afai e talafeagai;
  • suia masani ona lavalava ma moega.

Ma e mafai ona faaaoga itching malosi antihistamines. O se faaaʻoaʻoga, potassium permanganate pe uu Castellani. Fufulu i le taimi lava lea e tasi o matua e le manaomia. A leai, o le puka amata ona salalau vave e ala i le tino.

Fanau e masani lava ona feagai aunoa vailaau faaopoopo. Tagata matutua faapea foi ma manaomia mautinoa pepe matua e feutagai ma lau fomaʻi e filifili ai le togafitiga sao. Afai o le vevela mo e le faaitiitia se taimi umi, ma faia puka alou - e tatau ona valaau se taavale a le falemai.

E ui lava i le mea moni e sili ona matua iloa, e faapefea e le pipisi tele tanesusu, e le tatau ai ina ua tuanai le faamaʻi e auina atu i le tamaitiiti e le au. O ni nai vaiaso e sili atu le nofo i le fale i toefuatai le faiga sao.

Puipuia ma le tui

Ina ia i ai se tagata matua e le mafatia i le fesili, e faapefea tanesusu pipisi, pepa faataga ona vaccinated fomai. moni lava lenei mo:

  1. Tamaitai e le toe maua mai le laitiiti maitaga fuafuaga.
  2. Uma isi tagata matutua e le o feagai ma le pox moa.
  3. Fanau ma puipuiga mausali maualalo.

I Amerika ma Sisifo Europa, ua tuu le tui faasaga i tanesusu e tamaiti ma tagata matutua uma e tusa ai ma le polokalama o le atunuu. I Rusia, e le o lava se tui taugata. Ae peitai, afai ei ai se avanoa tau tupe, ua fautuaina e le tuuina atu i luga ia te ia. I se ituaiga o herpes mafai ona lava faafitauli matuia, e aofia ai pupuga o le faiai. O le na o se ua talafeagai tui e tuu i se tulaga masani, e le tuuina atu puipuiga mausali o le olaga atoa. O lea, toe mafai tanesusu maʻi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.