FaavaeinaGagana

Kana: Hiragana ma Katakana

O le suesueina o le gagana Iapani e aofia ai vaega e tolu. I le muamua tatou te aoao ai le tagata e fai ma sui upu atoa. ua aveina atu i latou e aumaia mai le tusi Saina, ae teisi fesuiai. O lenei vaega ua taʻua o "Kanji". Ona aoao alafapeta Iapani - Hiragana ma Katakana. O le faiga tusitusia e lua o loo faia aʻe o syllables e tuuina atu originality ma tulagaese Iapani. Ia, vaai i le poloaiga, po o le a le faatusa o se atoa le alafapeta Iapani, auala e aoao ai ma mea o loo faavae.

kana

A igoa lautele o le faiga Iapani o le tusitusi ma le faitau, lea e aofia ai faasalaga uma e lua hiragana ma katakana. Le auala e aofia ai faamaumauga kalafi - o, tagata ei ai se faasologa faapitoa o tusia laina ma a foliga patino. Mo se faataitaiga, ua lapotopoto le syllables hiragana siepi ma tapunia faafuasei. I katakana tagata tusitusi sili angular ma tonu. faaaoga seasea Iapani po nei Kanu o se faiga tutoatasi o tusitusiga po o upu. E masani lava, o lenei alafapeta Iapani moni ua i ai se matafaioi e lagolago ai pe a faamatalaga e manaomia i nisi kanji po o isi gagana.

faamaumauga kana

E le pei o kanji amio lea e mafai ona tusia i soo se auala, i le gagana e le atunuu o le faasologa ata Iapani laina e taua tele. o le a tusia i le ala uiga, e mafai ona fesoasoani e faailoa i le tusitala, faatulaga, ma o lea e tautala, o le tagata e ona le tusitusi, ma o nisi taimi e oo lava aafia ai lona uiga. I le faaopoopo atu, o le alafapeta Iapani e matua tulafono saolele ia tusia ai tagata, e le gata mo le lelei o soʻofaʻatasiga. Gauai atu i ai, o le a mafai ona i se taimi vave e mafai ai e tusi se uiga e te manao, ma le faatamala o le a faatuai tulafono le faagasologa o le faiga tusitusia.

Hiragana ma le faamatalaga

O lenei ituaiga o tusitusiga o loo faaaogaina e tusi upu e le i ai i kanji. E manaomia lenei i tulaga pe afai e le iloa le tagata patino po o le le malamalama atoatoa i le tusitala o latou uiga. I totonu o lenei faiga, o se tasi tusi faailoga faailoa tasi Mora (i.e., Iapani mataitusi). O le mea lea, e tusi le upu e te manao e faaaoga uiga e lua pe sili atu. O lenei alafapeta Iapani e mafai ona auina atu ituaiga e tolu o le leo. Muamua - so o se vaueli; le lona lua - o se tuufaatasiga o se kosonata ma se vaueli e mulimuli i ai; lona tolu - sonant nasal. Iinei e mataʻina o le vaega mulimuli i le leo Iapani atonu e foliga e pei o se matua faigata (Rusia "n", "m"), ma i ai se "Farani" tautala.

tusi Amataga

alafapeta Iapani Hiragana oo mai i le salafa o le senituri 5. Lona tupuga talitonu maneganu. O lenei lotoa upu o loo faatatau i ai o tusitusiga faiga, lea sa i vogue i Iapani seia oo i le foliga mai o hiragana. Faatasi ai ma le fesoasoani a tagata tusia leo tele le lava lea e tasi e pei o le gagana Saina, ae tusia matua ese lava. I le saʻo e tatau ona matauina e mulimuli ane, pe a liua man'yōgana, o le uunaiga a le gagana Saina ua avea e sili atu. Hiragana amata i le tusia nei ituaiga tagata anamua tsaoshu, lea sa fananau i calligraphy Saina. ua faamalosia lenei metamorphosis le tele o tagata tusia suia tele le tagata o latou foliga. Ma e saili mea e tutusa ai le va o le gagana anamua ma faiga po nei o se faiga tusitusia, atonu, e mafai ona na o tomai faapitoa, lea o le gagana Iapani - moni.

Le vave ona aoao hiragana

O lenei alafapeta Iapani, oddly lava, o loo i ai lava ni nai tagata e faigofie ona manatua. Ina ia faia lenei mea, o loo i ai se solo e tulaga ese - Iroha, lea na faaliliuina o le "Pese Fugalaau". na tusia i le senituri lona 10, ma talu mai lena taimi o le leo o le toatele o tagata tusia ua suia, maua ai le ma fetaui. E ui i lea, e mafai ona aoaoina lea o le a vave ona manatua uma le alafapeta hiragana. O le ata o le solo o loo tuuina mai i le uluai Iapani, ae o loo i ai se tusitusiga o le alafapeta faa-Latina.

faamatalaga katakana

O le faiga o tusi e le mafai ona i ai autonomously, ia le itiiti ifo i Iapani ona po nei. o loo faaaogaina Iapani Katakana e faamatala ai le ofoofogia, o mea faitino po o igoa o loo i fafo, e aofia ai Rusia amataga po o Europa. Foi, o le uiga o lenei vaega e masani ona maua i le ata vali, solo ma faatulagaga. E manaomia lenei tulaga ina ia tuuina atu i le oloa a lanu faapitoa ma tulaga ese. Foi, o le masani ona tatou o mai i le salafa o le mata katakana i fetusiaiga o tagata, i lo latou talanoaga (tele lava i itulagi Iapani), i fafo pepa lautetele ma faaupuga.

Hieroglyphics ma o latou faaleoga

Katakana, o le syllabary Iapani, feiloai canons uma o kana. E na o le leo vaueli ma kosonata, sosoo ai ma ni vaueli tatala. Seāseā ona maua sonants nasal e matele lava i le tautala lemu. Tagata i le alafapeta a itiiti iva ni vaueli, 36 tatala Morov (syllables) ma o se tasi aufana 'itumalo, lea e denoted e le faailogaン. E taua foi i le maitau i mataitusi katakana uma Faataatiaga tonu ma atoatoa. saʻo o latou laina, iuga maai, o le fetaulaiga ala i taimi uma tauaveina i nisi o nofoaga.

O le suesuega katakana

Ae paga lea, i lenei faiga o tusi e leai se tasi ua faia se solo faigofie, e fesoasoani tatou te aoao ai tagata uma i le taimi, e faaaoga ai a fetaui lelei faamasinoga. Ona e mafai ona e lelei aoao katakana ala i le aoaoina talanoaga o aso uma Iapani. Tele o taimi, mo le auina atu o so o se mea na tutupu, o igoa, o igoa o manu ma laau ma isi upu nono, e faaaoga e tagata mai lenei alafapeta. Ae peitai, e tatau ona manatua, e le pei le hiragana, katakana, kanji e le talafeagai ma ma e le, i mataupu faavae, e leai se mea e faia i Saina se faiga tusitusia ma faaleoga.

iʻuga

I Iapani, o loo i ai se numera o le faasologa faa pea, o le toatele ua uma ona iloa e ua oti. Tagata nofomau o Iapani i aso nei na o le tolu o latou - o kanji (e faavae i luga o le Samoa), hiragana ma katakana. E taua le manatua o loo i ai se isi faiga tusitusia, lea e faaaogā i Iapani - ai romaji. E aofia ai o le tusi, ae tusitusia auina atu tagata leo. na fuafuaina lenei tusitusiga faiga mo a fesootai lelei sili atu i le tagata o le lalolagi i sisifo.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.