FaavaeinaSaienisi

Malosi photon

O le natura o le tagata e taumafai e faamatala atu le tulafono e tusa ai o le lalolagi le ola ai o loo siomia ai i tatou. I le amatamataga o malamalama matauina uma ofoofogia o le natura na mafua i se 'au atoa o eseese atua, timu, faititili, uila, matagi - i latou uma nofo aitalafu latou tupuaga o le Paia. Ona mystique ua tuuina mai e ala i le faasaienisi. E ui lava sa i ai lava i lona tamameamea, peitai, ua na mafai ai e faamatala le naunautala mafaufau o le ofoofogia o le natura e aunoa ma le faaaogaina o le atua. Aemaise lava o le malamalama vaaia. I lona taumafai e peitai faamalamalama atu ua fautuaina, e tusa lea o se tafe pea o nisi tamai fasimea-corpuscles. ua mulimulitaia lenei faataitaiga e ma puipuia malosi lona Newton. Ma afai ei ai se vaega, e tatau ai lea ona faamatalaina i totonu o so o se auala.

Iloa uma e tagata e faapea afai tatou te suia le lima i lalo o le ave o le la, e lagona le mafanafana. E iloa e mafai lenei ona o le leisa. Ae o le auala tonu le leisa tauaveina vevela? auala faaalatua muamua - ma le malosi o le photon na maua. O le vaega lava ua taʻua o "quantum o le malamalama". ua lautele faaaogaina malosi Photon i tekinolosi i ona po nei: mo se faataitaiga, e faaosofia ai tatalaina faitotoa otometi i outlets tetele.

avanoa o le le mafai

Lea, o se photon - o se vaega itiiti o le malamalama, a quantum o le malosi. Ae peitai, o nisi suesuega ua faia ina ia masalosalo i le sao atoatoa o le faataitaiga corpuscular. Muamua, o nisi meatotino e le masani ai Huygens, ona Jung ou aafiaga ma ni nai eseesega i le va maua le aafiaga matautia o le faalavelave, ma i luga o lona faavae ... matuai faamaonia le galu natura o le malamalama. O le a foliga mai - e mafai ona tuu i se iuga, ae liliu mai uma ina ia sili atu le faigata. E faigata ona talitonu i ai, ae o le photon faaalia meatotino e avea o se vaega ma se galu le taimi e tasi. O le taunuuga o so o se suesuega e faalagolago lea i faamoemoega o le tagata suesue. Mafaufauga ma faamoemoe i se isi itu suia le vaega i se galu ma isi foi itu. O le malosi photon i le taimi lava lea e tasi e tumau e le suia ma e mafai ona fuafuaina i le tulaga o le teori eletise masani.

O le upu "saoasaoa o le malamalama" e fitoitonu ma photons. O le mea moni, 300 afe km / s -. O le fua faatatau i ai le vaega tele lē siitia o le vaega. e le mafai ona tuueseeseina o latou olaga mai le gaoioiga: e oo lava i lona photons amataga gaoioi ai, ua avea ma se laau faalava.

malosi photon

Malosi, saoasaoa ma le vaega tele lava o fesootai lauiloa fuafaatatau Einstein E = mc2. Faateleina e le aunoa a Planck, tatou te maua ai:

E = h v *,

lea v - wavelength o le malamalama (incidence photon); h - faifai pea a le Planck.

Le faatulagaina o le faamatalaga e lua, e mafai ona tatou fuafua le vaega tele:

m = (h v *) / c2

O lenei foi, e talu ai ua na tuuina vaega i le lafo faatu, e talafeagai le tau e maua i se tulaga.

E le o manino mai i le faateleina o wavelength (faateleina taimi e) ua sili atu ma le malosi. Ae peitai, e mafai ona i le mata o le tagata o le maileia photons ma le malosi lava e matua itiiti. ua tatau ona totogi lea e le taua o le faifai pea o le Planck, lea ua faatusaina i se numera i le tikeri -34, lea e faia ai se malosi maualalo matua. Mo se faataitaiga, o le lanu e sili ona malosi - lanu meamata. Ae e oo lava i lona malosi e 4 x 10 i le mana o -19 joules.

afterword

O le suiga mai le inisinia masani e quantum i aso nei lea e toetoe lava taualumaga uma o le microcosm e mafai ona faamatalaina i le faavae o le faataitaiga talafeagai, faaauau pea seia oo i le 1900. O se tasi o le physicists mulimulitaia i le teori corpuscular e Einstein ma isi - faataitaiga galu malamalama ua fuafuaina e Maxwell. Mulimuli ane, o le manatu faavae o aso nei o le photon faavaeina tuanai ai o le faataitaiga ma ona faataapeapeina o electrons (e pei o le gata e mai le atomu, e le faaaogaina le manatu faavae o le atigi le malosi mo i ai).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.