Tala Fou ma le SosaieteNatura

O le a le tele o le lalolagi?

O le a le vaega tele o le Lalolagi, saienitisi ua fuafuaina sili atu pe itiiti saʻo: 6000h10 18 tone. E valu sefulu se tasi taimi ma le valu i le sefulu e sili atu ai le vaega tele o le Moon, e tolu selau ma le sefulu ma le valu o taimi e itiiti ifo nai lo le vaega tele lava o Seu ma e tusa e tolu selau tolu sefulu ma le tolu afe taimi laiti nai lo le vaega tele lava o le la.

Afai o le telē o le lalolagi na toe fa'atulagaina i Eleni anamua (ioe, e iai ni mea sese, ona o le le atoatoa o meafaifa'atasiga o lena taimi) Ona sili atu lea ona faigata le tulaga na i ai le masini. E oo lava i Niuton sili, o le na sili atu lona alualu i luma nai lo isi saienitisi o lona taimi i le suesueina o le mamafa o le terrestrial, na le mafai ona fuafua po o le a le tele o le lalolagi. O le fitu sefulu tasi tausaga talu ona mavae le maliu o le physicist atamai ma mathematician faia lona countryman Henry Cavendish.

O ia, e pei o le tele o saienitisi o lena vaitau (o le seneturi lona sefuluvalu), o le "generalist". Faatasi ai ma ana suesuega e le gata ina aoga i le fisiki, ae faapea foi i le kemisi pneumatic, faapea foi i le eletise.

O nisi tagata atamamai i le vaega o le talafaasolopito o le faasaienisi e faailoa mai ai e le o se mea moni le taua o le uiga o le tele o le Earth i Cavendish. I le faitio, na ia fa'amaonia mai le tele o le mamafa o la tatou paneta. Ae o le iloaina o le maualuga ma foliga o le tino, e fuafua ai lona tele o se galuega mo le tamaititi o le vasega lona lima o le a'oga aoao aoga. E foliga mai, o le tele o le lalolagi i numera numera O Cavendish e le fiafia. Na ia faia se galuega mo ia lava, ma na ia ausia, ma o isi mea uma mo ia na le i ai. O lenei saienitisi maoae ma se mea maoae tele na avea ma lauiloa mo ana "quirks" i lona soifuaga. O le solo mulimuli o se poloaiga e tanu ai o ia i le crypt, lea na faatonuina loa ina ia fa'amalosi e aunoa ma le tu'uina atu o se fa'amaumauga e fa'asino ai po o ai na tanumia iinei. Lea na faataunuuina tonu lava. E leai se ata e tasi o lenei tagata tulagaese na faia mai le natura.

O le mea moni, ina ua mavae le maliu o Cavendish i le tele o taimi, faatasi ai ma le faaleleia o meafaifaaili, na faamaninoina ai le tele o le lalolagi. Ae o le paionia sa avea pea lenei alii maualuluga Anglo-Norman.

O le a le mea e manaia ma taua mo i tatou le tele o le lalolagi? E feso'ota'i ma le tele o fa'amalosi faaletino. Ua amanaia i ballistics, pe a le faalauiloaina saosaoa iʻu muamua ma le lua vaʻa lugalagi ma satelite mai ai e saʻo faalagolago i ai, o le malosi o le kalave, saoasaoa ona o kalave (G). Aua le lisi mea uma! O le mea moni, e leai se tapulaa i le sao o le fuafuaina o le tele o le lalolagi. I le O le fatuina o le tele ma sili atu o auupega fa'apitoa o le a fa'aleleia. Ae ui lava i lenei fa'amatalaga e leai se mea e mana'omia: mo le tulaga o lo'o iai nei o le faasaienisi, o toleniga o lo'o avanoa nei e matua faamalieina lava.

O le maualuga o le tino o la tatou paneta ua fa'amatalaina e Cavendish e sili atu ma le lima ma le afa kalama i le centimita kupita. I le taimi lava e tasi, o le maualuga o le ma'a, e masani lava o le tele o mea'ai masani, e na o le lua ma le fitu vaesefulu o le kalama i le kupita centimita. E tusa ai ma geologists, le autu o le lalolagi, faafeomaʻi uunaiga maoae ua i ai se density i sefulufitu kalama i le kupita senitimita!

O le lafo o le Lalolagi e faataamilo i lona axis, faatasi ai ma le le tufatufaina o mea o le eseese o mea e fai ai la tatou paneta, o se tasi o mafuaaga e mafua ai mafuie.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.