News ma Society, Aganuu
O le faiga fuainumera Roma - e matagofie, ae e faigata?
sa masani ai i Europa o le faiga o le fuainumera o Roma i le Ogatotonu Ages, peitai, ona o le mea moni e faapea sa le talafeagai e faaaoga, o le aso e toetoe lava e le faaaogaina. O le suia o le tele faigofie numerals gagana Arapi, lea na faia e le numera e sili atu ona faigofie ma faigofie.
A o le faavae o le aveesea faiga Roma malosiaga o sefulu, ma o latou afa. I aso ua mavae, o le tagata e leai se manaomia mo le faamauina o numera tele ma le umi, ina se seti o faatusa o tagata autu muamua faaiuina i se afe. ua tusia le numera mai le agavale i le taumatau, ma o latou aofaiga ma faatusa o se numera ua faamaotiina.
O le eseesega autu o loo taoto i le mea moni e faapea o le faiga fuainumera Roma o nonpositional. O lona uiga o le faatulagaga o le fuainumera i le faamaumauga numera e le faailoa mai lona taua. fuainumera Roma "1" ua tusia pei «ou». O lenei ua tatou tuu faatasi le iunite e lua ma vaai i lo latou uiga: «II» - o lenei ua na o le Roma fuainumera 2, ao "11" ua tusia i le calculus Roma o le "XI". I le faaopoopo atu i isi fuainumera iunite faavae i ai o loo manatu i ai o le lima, e sefulu, e lima sefulu, o se tasi selau, e lima selau ma le tasi afe, lea o loo denoted e V, X, L, C, D ma M.
I le decimal faiga tatou faaaogaina i aso nei, e aofia ai i le 1756 le numera muamua e faatatau i le aofaiga o le faitau afe, o le lona lua - le faitau selau, o le lona tolu - taitoasefulu, ma le lona fa o le numera o le iunite. O le mea lea, ua taʻua o faiga faatulagaga, ma le fuafuaina o lona faaaogaina ua faia i le faaopoopoina i faagutu taitasi o le tasi i le isi. O le Roma faiga fuainumera ua faatulaga si ese: o loo i ai le taua o le fuainumera atoa e tutoatasi o le poloaiga i le numera o faamaumauga. Mo se faataitaiga, e faaliliu ai le numera 168 e tatau ona iloiloina e mafai ona maua ai o uma mai le tagata autu: pe afai o le digit i le tuua e sili atu nai lo le numera o aia tatau, ua aveesea nei fuainumera, i se isi lava tulaga - gaugau. O lea, 168 o le a tusia e pei ona CLXVIII (C-100, LX - 60, VIII - 8). E pei ona e vaai i ai, o le faiga o fuainumera Roma ofoina fai si faigata ona tauave numera o faamaumauga, ua avea ai le fetaui faaopoopo ma tōʻese o numera tele, ae le taʻua le amio a latou vaega ma galuega fanafanau. O le faiga o Roma ua isi drawback tetele, e pei o le le lava o le o. O lea la, o loo faaaogaina i nei aso faapitoa e faasino i le mataupu i le tusi, o numera o seneturi, aso faamanatu, lea e leai se manaomia mo le tauaveina o galuega numera.
I aso uma le ola e sili atu ona faigofie e faaaoga le faiga decimal, le taua o le numera o loo faasino i le tele o tulimanu i latou taitoatasi. Sa muamua faaali i le senituri VI i Initia, ma le tagata i totonu tumau taula na o le senituri XVI. I Europa, o le faatusa o tagata Initia, e taʻua o le Arapi ati e ala i le galuega a le mathematician lauiloa Fibonacci. E tuueseese le integer ma vaega fractional i faiga Arapi faaaogāina se koma po o le vaitaimi. Ae i komepiuta faaaogaina tele lava le faiga binary, lea e taatele i Europa, e faafetai ai i le galuega o le Leibniz, lea ua mafua ona o le mea moni e faapea o loo faaaogaina faaosofia ai i tekinolosi komepiuta, lea e mafai ona na o tofiga e lua galulue.
Similar articles
Trending Now