News ma SocietyNatura

O le manu sili ona mamafa i le lalolagi. Auala e fuaina le lanu moana tafola, elefane ma hippo

I totonu o le manu, e pei ona Ae peitai, ma totonu o le nuu, o loo siamupini, agavaa e maua i le Tusi o Faamaumauga Guinness. O nisi o latou ia iloa le aupito sili ona mamana, o le isi - o le saoasaoa. Ma o nisi e mafai ona mitamita ai na o lona mamafa tele po o le numera o nifo. Ae o le asō ua tatou naunau i na o se tasi se vaega, lea tatou te talanoaina i lalo.

. I le Lalolagi, o loo i ai le tele o fanua ma meaola sami e mafai ona tauva mo le igoa o le manu sili ona mamafa i le lalolagi. Afai e te fesili atu i tagata i luga o le auala, o le a le ituaiga o manu e sili ona faigata, e mafai ona e faalogo i se ituaiga o tali: elefane ma pafalo, o le malie tafola, hippo ma e oo lava a serafa. Ae i lenei mataupu o le a tatou maua e valaau a nofo tasi o le lalolagi, o lona mamafa ma le telē e maualuga atu nai lo le tapulaa tauvaga. E iloa le tele o le mamafa o le elefane ma ipopo, ma pe e mafai ona latou iloiloina le aupito matuia. I le taimi muamua Matamata i nisi o tagata tino ese o le ola i le laueleele.

Kodiak urosa

E le o le manu laueleele sili ona mamafa, ae ou te fia taʻua i lenei iloiloga. A subspecies o urosa enaena, lea i le tele o atunuu ua i lalo o le puipuiga a le malo. O le tane averesi le mamafa e sili atu i le 700 kilokalama, ao tamaitai - 300 kilokalama. E tatau ona fai sa i ai le tulaga pe afai o le Kodiak mamafa sili tone.

White (polar) urosa

o le manu carnivorous sili ona leaga lenei o loo soifua i luga o le laueleele. O le aupito tele pea pole mamafa teisi atu nai lo o se tane ma se tino umi o le tusa o le tolu mita. Maualuga tu i vae predator sa 3,39 m averesi umi tino tane pea pole e uiga i mita e lua, o le maualuga i mamae -. Ma le afa mita, ma le mamafa averesi oo valu kilokalama. Dipper pe tusa o tane e le afa, o lo latou mamafa e lē silia le 300 kilokalama. E manaia le a selau afe tausaga ua mavae (Pleistocene) i le lalolagi ola se urosa tele polar, mamafa e sili atu nai lo le 1.2 tone, ma le tele - fa mita le umi.

behemoth

O le tasi lenei o le aupito tele ma sili ona mamafa o le manu ola i le Lalolagi. Weight o tane e tele e masani ona sili atu i le fa tone, o lea tauva i le rhino hippo i le taua mo le nofoaga lona lua i le mamafa i tagata terasitila.

O lenei o loo maua le ipopo i le vao na o laiti Sahara i Aferika, e ui lava ina tuai, mo se faataitaiga, o le taimi anamua, ei ai se vaega lautele. O lenei tinoese nonofo i North Aferika, ma saienitisi talitonu sa soifua i Sasae Tutotonu. Peitai o le vave Tutotonu Ages na faaumatia i nei vaega. I le 2006, o loo maua behemoth vaivai le Iuni Faava o Malo mo le Faasaoina o le Natura.

O le aofai o manu i le taimi sa le sili atu le selau ma le lima sefulu afe. tagatanuu o Aferika fasioti muamua hippos mo o latou aano o manu, ina toto taua ma le mautu i le tele o atunuu o le konetineta vaai tagata ua fia faalogo i meaai, faapea ona mafua ai le faaleagaina tele i le faitau aofai o manu.

elefane Aferika

O le manu e sili ona mamafa i le lalolagi o loo soifua i luga o le laueleele. Mai paaga ola i luga o isi konetineta, e le na o le mamafa, ae faapea foi le taliga tele, lea e fesoasoani ia te ia e lagona le mafanafana i le ave o le la mutigitigi Aferika.

Tusks o nei tagata maualuluga e tele taugata. Sa toetoe lava a mafua ai le faaumatiaina atoa o elefane. O se numera tele o manu ua fasiotia ona o ipu taugata. O le tulaga i le o ese o le faitau aofai o tagata faaolaina faasao ma paka atunuu.

elefane Weight o Aferika faagaeetia, fuaina sili alii matutua nai lo le 7.5 tone, ae o le manu laueleele sili ona mamafa e matua ootia, matagofie floats ma le lagona mautinoa e oo lava i luga o laufanua gaoa. elefane Aferika - manu e herbivorous. Latou fafaga i le shoots talavou o laau ma vaovao, mutia. O le aso absorbs tagata matutua e oo atu i le selau kilokalama o le vaega tele lanumeamata. Manu fausia ai tamai lafu o 9-14 taitoatasi. Isi nai lo le tagata i le natura o le elefane e leai se fili.

O le iloaina o le tele o mea e mamafa le elefane ma ipopo, e eseese ituaiga o urosa, e mafai ona e faigofie ona iloa ai le taitai i le mamafa o le tino. O lenei, o le mea moni, o le elefane Aferika, o le manu laueleele sili ona mamafa. O taimi e faamasani i le nonofo vaipuna i lalo o le 'eleʻele. Atonu i le sami loloto o loo soifua le manu sili ona mamafa i le lalolagi.

malie tafola

O le malie aupito tele i totonu oo latou aiga. E ui lava i le tele faagaeetia (e oo i le luasefulu mita) ma le mamafa faagaeetia (e oo i le luasefulu tone), e le o le manu le gataifale sili ona mamafa. O sui o lenei ituaiga o meaola e nonofo i le itu i saute ma le sami i matu. o manu felelei i Matu tele tele.

O lenei faaefuefu enaena tetele, ufitia i togitogi lanu paʻepaʻe, o le nofoaga lea e tulaga ese i tagata taitoatasi, o loo soifua e uiga i le fitu sefulu tausaga. latou fafaga i faamamăina plankton ma le vai percolating. I le taimi o le aso, o le malie ua pasia le 350 tone o le vai ma le 'ai e sili atu nai lo le lua selau kilokalama o plankton. I le gutu, o lenei "iʻa" e mafai ona ofi atu i le lima o tagata, o lona auvae ufitia i le sefululima afe nifo laiti.

Ae o le tagata o le loloto o le na muamua lava le osofaia tagata, ma le tele o eseese lava paʻi i latou. e malamalama lelei le malie tafola ma lava telegese. Latou numera e faatauvaa, o lea le ituaiga o loo lisiina e pei lamatia.

Sperm tafola - tafola toothed

Se isi lava tele, ae le o manu sili ona mamafa. O le mamafa o se tagata matua o le tane o loo siomia fitugafulu tone, ma le umi o lona tino e oo mita le luafulu. O le tino foliga o le tafola sperm (i le tulaga o mataua) e mafai ai ona faatino i le vaitaimi puupuu (i le taimi o malaga) malaga umi.

Sperm, e le pei tafola tausia i ni vaega e oo atu i le 150 manu. Sui o le ituaiga ei ai le tele ulu faatafafā lē tutusa, faafeomaʻi i le itu. O le vaega lona tolu o le tino o tafola uma. O loo i lalo le gutu ma nifo conical. I nei meaola, o le auvae maualalo e mafai ona feaveai ma e mafai ona tatalaina i le 90 tikeri, lea e fesoasoani e maua ai se vete tele nai.

tafola Sperm (sperm) i ai se tasi blowhole tu i luma o le ulu. E teisi siitia i le itu tauagavale. fafaga tafola Sperm i cephalopods ma iʻa. Ae e mafai ona osofaia faamaufaailoga, maulu i le pito i lalo o le iʻa kalamari, paa, sponges ma mollusks, goto ifo i le loloto o le silia i le 400 mita.

Blue tafola - le manu sili ona mamafa

moni o le manu aupito tele lenei i luga o le paneta. umi tino o mita e tolu sefulu ma le mamafa o le tafola lanu moana o le 180 tone ma luga. O lenei ituaiga o tafola tamaitai e laititi tele atu nai lo le tele o tane.

E faigata ona vaai faalemafaufau, ae o le faga o le sami tetele mamafa e uiga i le 2.7 tone, lea e tutusa lava i le mamafa o le elefane Initia. O le lanu moana tafola ua i ai le pito i tele i totonu o le loto mammalian: e le mamafa e 900 kilokalama. E vaai faalemafaufau i lona tele, ia vaai i le taavale Cooper Iti. Tele ma le mamafa, i latou lava tutusa.

O le manu sili ona mamafa i le lalolagi o elongated ma nai tino auiʻa. Luga o le ulu tele tu disproportionately laiti mata. muzzle Sharp ua a lautele auvae maualalo. I se lanu moana tafola ua a blowhole, lea, i luga o le manava loa i fafo e maua puna vai, le aapa a le maualuga o le 10 mita. I luma o le blowhole o lelei faailogaina tuasivi longitudinal - o le taligalu ina taʻua.

O loo i ai o loo malosi siitia toe a asa tinoese dorsal. I le faatusatusaga e tino tele, e fai si laiti ma ei ai se foliga faatafatolu. O lona pito i tua ua maosiosia ufitia ua avea tagata taitoatasi mo tafola faalatalata taitasi.

uiga physiological

Manogi ma luma i le tafola lanu moana o loo atiina ae leaga. Ae o le lagona o le paʻi ma fofogaina - atoatoa. O sui o lenei ituaiga o tafola i ai se aofaiga tele o le malamalama, ma o le aofaiga o le toto e sili atu i le valu afe lita. E ui lava i le tele faagaeetia, i ai se miti o se lapoa vaapiapi lanu moana tafola na o le sefulu senitimita. Uaua lenei manu tele o 5-10 strokes i le minute ma seasea faatelevaveina i le 20 strokes.

lanu moana paʻu tafola e mafolafola ma faalaugatasi ai, ae vagana ai mo le fusi i luga o le manava ma le faai. O nei manu e toetoe lava a soona ola ma shellfish, lea e masani lava ona faamautu i isi tafola i ni vaega toatele. manu lanu matele lava i le efuefu ma sina lanumoana. Ao ma auvae maualalo e masani lava ona valiina i le lanu faaefuefu pogisa ma tumu-malolosi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.