FaavaeinaSaienisi

O le tulafono o le pala faʻaratiasia

tulafono faaletino o le pala faʻaratiasia na tuufaatasia ina ua mavae le 1896 Becquerel maua le aafiaga matautia o radioactivity. O nuclei suiga le mautinoa o nisi o ituaiga i le isi, ma latou emit eseese ituaiga o le leisa ma fasimea elemene. tupu fua le faagasologa, ina ua vaai mai masani tutupu isotopes ma faafoliga, i le tulaga o le mauaina o nei i tali faaniukilia. O le autu o lea ua vaevaeina, ua manatu le tina, ae e liliu mai ai - o se lala. I se isi faaupuga, o le tulafono faavae o le pala faʻaratiasia aofia faagasologa masani soʻona faia o le faaliliuina o se tasi autu i le isi.

O le suesuega faaalia mai e le afioaga o le Becquerel muamua masima uranium leisa le iloa, lea e aafia ai le ipu ata, ua faatumulia i ions ea ma sa i ai se meatotino e ui atu i se ipu mafolafola manifinifi uamea. O le suesuega o M. Pierre Curie ma radium ma polonium faamauina i le talaina i tua, e pei ona faamatalaina i luga, ma i le faasaienisi, o se manatu fou, e taua o le aoaoga faavae o le leisa.

O lenei aʻoaʻoga, lea e atagia mai ai le tulafono o le pala faʻaratiasia, e faavae i le manatu o se faagasologa o le fuafuaina, lea e noatia i fuainumera. Talu pala nuclei tagata tutoatasi mai le tasi i le isi, ua manatu e faapea o le fua tutusa o le pala i luga o se vaitaimi fuafuaina i le taimi faagasologa tapunia nondecomposed. Afai e te mulimuli i se tulafono exponential, o le aofaiga tele o le faaitiitia ai talu ai nei.

O le malosi o le aafiaga matautia e faamatalaina i le meatotino faavae e lua o le malamalama: I le taimi o aga sredneraschitanny mea ua taʻua o le afa o le olaga ma nuclei faʻaratiasia o le olaga. Muamua e eseese lava i le va o vaega ninii o se lua i le faitau miliona ma le faitau piliona o tausaga. Saienitisi talitonu e le matutua nei nuclei, ma e leai se manatu tausaga mo i latou.

tulafono pala faʻaratiasia e faavae i le mea ua taʻua o tulafono aveesea, ma i latou, i le faasologa, o se taunuuga o le manatu o le faasaoina o le moliaga autu ma vaega tele fuainumera. Sa faavaeina experimentally o le aafiaga o le gaoioiga fanua maneta i ni auala eseese: a) e tupu deflection utupoto o se fasimea molia lelei; b) o se lelei; c) e le faaalia o so o se uiga faaalia. Mai lenei e faapea e tolu ituaiga le leisa.

E le lava le numera ma le ituaiga o le faagasologa pala: ma le faamatuu atu o se electron; positron; mitiia o se tasi electron ma se vaega faaogatotonu len¯ao. Ai ua faamaonia e faapea o le vaega faaogatotonu len¯ao tutusa i lona fausaga o le taitai, le iloaina o le pala e emitting. na faailoa mai ai le manatu o le Alefa pala ma ua tuufaatasia G. A. Gamovym i le 1928. na tuufaatasia O le lomiga lona lua i le 1931 e Enrico Fermi. ua faaalia i lona suesuega e faapea o nisi ituaiga o electrons nai lo nuclei emit fasimea faafeagai - positrons, ma o loo tuuina atu faatasi i taimi uma le emission o se vaega i se o totogi eletise ma malolo neurine vaega tele. Faigofie faataitaiga o beta pala ua manatu a neuron suiga proton i se vaitaimi o le 12 minute.

O nei manatu, mafaufau i le tulafono o le pala faʻaratiasia, sa le autu seia oo i le 1940 o le senituri lona 19 seia oo i le Soviet physicists G. N. maua le Flerov ma KA Petrzhak isi ituaiga, lea nuclei uranium fua vaevaeina i ni fasimea tutusa lua. I le 1960 na valoia radioactivity proton-lua ma-neutron. Ae e oo atu i le taimi nei, e leʻi galulue ma sa le maua lenei ituaiga o pala faamauina e tofotofo. Na maua na o le leisa proton, lea ua ejected le vaega faaogatotonu len¯ao o se proton.

O le taulimaina o mataupu uma o faigata, e ui lava e faigofie lava le tulafono o le pala faʻaratiasia. E le o faigofie ona malamalama i lona uiga faaletino ma, o le mea moni, o le tuuina atu o lenei talitonuga e alu mamao i tala atu o le polokalama o le fisiki e avea o se mataupu i le aoga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.