Aoga:Talafaasolopito

Pau o le Malo i Roma i Sisifo

O le pa'ū o le Malo o Roma i Sisifo o se autu na fa'afeiloa'iina i le tala fa'asolopito e se tasi o tusitala iloga o Edward Gibbon (1737-1794). O lana galuega taua "O Le History of the Decline and Fall of the Roman Empire" na faia ai le manatu lautele ua lauiloa mo le aufaitau na matua naunau i le faafitauli. E ui lava e le mafai ona fai atu o Gibbon o le tagata muamua na tuuto atu o ia lava i le su'esu'eina o afea ma le mafuaaga na pa'u ai le malo tele. Talu mai le seneturi lona sefuluvalu, o le tele o saienitisi na matua maitauina lava nei fesili, e masani ona ofoina atu manatu fou. E pei ona fai mai se tasi o saienitisi Amerika i aso nei Glen Bowsersok, o le pau o le Malo o Roma i Sisifo e mafai ona iloiloina e avea o se faailoga o le pa'ū o so'o se mana tele, o le mea lea, o se faailoga o fefe ma lapataiga i taimi eseese.

O nisi tagata atamamai e talitonu o le vaeluaina i le va o itu i sasa'e ma sisifo, pulea e tupu ta'itasi, na faaosofia ai le pa'u o Roma. O le itu i sasae na avea ma le Itumalo o Byzantine ma lona laumua i Constantinople, o le itu i sisifo o le afa na taula'i i luga o le teritori o Italia o aso nei. Oute o le Emepaea o Roma na faatusalia mai e se faagasologa faifai pea e tumau mo le sili atu ma se senituri. O le mea lea, o isi tusitala tusi e fiafia e fai mai ua fesuisuiai Roma i tulaga fou, ma talu ai e leai se pa'u. Tele Roma, e tusa ma Edward Gibbon ma le lagolagoina o lona manatunatuga, toe i ai i luga o Setema 4 476, pe a taitai Odoacer o ituaiga Germanic (i le autau a Roma , o ia o le ulu o le mercenary-Siamani) aveesea le emeperoa Western Roma mulimuli Romulus Augustus. Romulus Augustus, atonu sa i ai se amataga Germanic. O Odoacer na manatu o Romulus e le lamatia tele na te lei popole e fasioti ia te ia, na o le auina atu o ia i le litaea. O le pa'ū o le Malo i Roma i Sisifo na faailoa mai ai e le o toe maua e Roma le malosi tau tupe ma e le mafai ona pulea lelei le itu i sisifo o le itu i sisifo, e ui lava na faaauau pea ona mafaufau tagata o le aai ma taua i latou o Roma. O le fa'asalaga leai se toto i le 476 e le o se suiga autu, o le tele o mea na tutupu ma faanaunauga na mafua ai le pa'ū.

O tagata fa'apitoa oe o lo'o pipii atu i le fa'aliliuga i tulaga fou, talitonu o lo'o tumau pea le malo seia o'o i le 1453. O le mea lea, na tupu le pa'ū o le Malo o Roma i Sisifo ina ua ulufale atu le au Ottoman Turkish i Byzantium (Constantinople).

O le mea moni, o le aso na fa'aumatia ai Romulus Augustus, na fa'atinoina e Edward Gibbon, e matua talafeagai lava, ma o le mea moni, afai ei ai se avanoa e fesili ai i tagata o lo'o nonofo i lena taimi, o le a latou matua ofo lava ona o le talafaasolopito o lo'o taua ai le taua o lenei mea. O isi mea taua na mafua ai le pa'ū o le Malo o Roma e mafai ona mafaufauina, faapea foi ma se tuufaatasiga o le tele o mea (o le tulai mai o se lotu fou o le faaKerisiano, o se faafitauli lautele e fesootai ma se faaletonu o le tamaoaiga, malosi malosi, tamaoaiga, faafitauli tau militeri, pulega le mautonu, ma isi) Tetee. Ae ui i lea, o lenei aso e faailogaina masani e le i'uga o aso anamua ma le amataga o le Europa Vaitausaga. Le malo i Sisifo o Europa, e aofia ai le gagana Italia, ma le vaega i matu-sisifo o Aferika sa noatia i le aiaina eseese, o loo i ai se gaoioiga ituaiga o tagata, e taʻua faatasi le Malagasii Tele. I le itu i sasae o le tuaoi sa tumau pea ona le mautu mo le tele o seneturi seia o'o i osofaiga a le Atua.

I se tulaga lautele, o le paʻu o le Emepaea o Roma na faailogaina ai le suiga i aganuu ma faaupufai, o le suiga i se pepa faatumu o le malo sili e pule, le faaaogāina o le faa-Kerisiano e pei o le lotu a le malo, o le lafoaia o le tu ma aga masani ma tulaga faatauaina o anamua masani. I tala faasolopito, o se aganuu le fa'aaogaina o le faaupuga "Itumalo o Byzantine" i le avea ai ma sui o le Emepaea o Roma, ma o le mea moni, e sili atu le talanoa i le fa'aauau pea, e ui o le Emepaea o anamua ua ese mai Roma anamua.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.