News ma SocietyFilosofia

Talaaga ma galuega o Marx. Faifilosofia Karl Marx: moni manaia

galuega a le Marx, o le lauiloa faifilosofia faaupufai Siamani ma tamaoaiga, tumau lauiloa i lenei aso, e ui lava i le mea moni e faapea ola lenei tagata mai le 1818 i le 1883. Faatasi ai ma Engels, ia faataatia le faavae o Marxism.

mea moni mataina

tosina Karl Marx i lenei uiga olaola le gauai o tagata i le lalolagi. auiliiliga ni nai manaia e uiga i le tusitala:

  • Na soifua mai i le aiga o se loia, o se Iutaia i le fanau mai.
  • na tupu papatisoga Boy i le folafola le talalelei i le lotu. maumauaʻi Tama i ai, o le a uiga o le teena o le aiga o le faatuatua mo ia.
  • na mafua mai i le aiga fanau e toafitu, ae e fa o latou na maliliu ao lei taunuu matua. O le isi e lua, vagana ai le faifilosofia, na ia fasiotia o ia lava lea o ia o le suli e tasi.

  • I le taimi o le gaoioiga o fetauaiga, na iloiloina "persona lē grata" i Belgium, Farani ma Siamani.
  • talimalo Lonetona tausaga 34 mulimuli o lona olaga.
  • Mafaufau lona tiamau, e mafai ona e vaai i le valaau ina ia tuufaatasia le proletarians o atunuu uma.
  • Karl Marx, o le talaaga ma le tusi o le filemu o le fiafia i ai le toatele o tagata, e tulaga ese i se tasi e pei lava o le taimi lava e 2013 i le teritori o le Malo o Rusia i lona mamalu taʻua 1.343 afe. Poloketi i aai eseese o le atunuu.
  • E ui lava sa ia tuuina uunaʻi ai i le atinae o le faakomunisi, e asiasi atu i le tusitala Rusia.
  • Lana galuega autu o le "laumua".
  • na solia le ola Karl Marx 14.05.1883 Sa tanumia o ia i le fanua maliu o Highgate.

Delving i le galuega a le faifilosofia, ua naunau tagata e toe suesue lona talaaga.

tausaga talaaga Young

05.05.1818, i le aai Siamani o Trier na fanau mai. Matua, tama ma tina, sa Marx G. Pressburg mai rabbinical aiga. I le 1824, sa latou maua le avanoa i le faatuatua Luteru. sa i ai le tama o le tusitala o se aoaoga lelei. Lona manatu sa tele faia manatu faafilosofia a Kant ma manatu e tulai mai i le taimi o le malamalama.

I le 1835, ulufale Charles le faiaoga tulafono o le Iunivesite o Bonn, ma siitia atu ai lea i Berlin. I le aoga tausaga le alii talavou fiafia o le talafaasolopito ma tulafono faatonutonu ua tuuina atu e Fichte. Na ia talosaga atu i le faiga na faia e Hegel.

Faifilosofia tigaalofa i le manatu faatuina mai e Feuerbach, o Atamu Samita, David Ricardo, Saint-Simon, Fourier, Owen, Weitling, Dezamy ma Kaba.

ua maea aoaoga i le 1841. I le tautotogo o le 1842 sa ia maua ai lona faafomai ina ua uma ona tusia o le manatu e faatatau i le le faatusatusaga ma faitioga o Epicurus ma Democritus.

Soifuaga ma faiga faapolotiki

I le 1843 e na tupu i le faaipoipoga a Marx ma Jenny von Westphalen, afafine o se uo vavalalata o lo latou aiga.

Ina ua mavae lena, sa ia galue i le lomiga o le "Zeitung Rheinische" i le faatonu pou. I le 1843 ua siitia atu i le teritori o Paris, taia i luga o se paaga faatasi ma le Democrats ma le Socialists. O le taimi lena sa ia feiloai Engels. Mai le 1845 ia nonofo i Brussels. I le 1847 o ia o se sui o se lilo "Liki o le Amiotonu" na tusia .Then le galuega o le Marx, o le Engels "Manifeso komunisi." E auai i "Liki o Communists" i le vaitaimi mai le 1848 i le 1849, sa liliu i le toilalo o le gaoioiga o fetauaiga. Ona toe foi le faifilosofia i Pale. I le 1849 sa i ai le siitia o lona mulimuli - i Lonetona.

I le 50 gg.nachal e atiina ae lona lava talitonuga o le tamaoaiga. nonofo masani faifilosofia i le potutusi o faigata o le Falemataaga o Peretania, lea sa ia aoina faamatalaga mo a latou galuega.

soa

Faigauo ma Engels, noatia i le 1844, alu ai mo le fasefulu tausaga. faia Marx le duo taitaiina tulaga. O ia o lē e suesueina talafaasolopito mai se tulaga materialist o manatu, sa ou atiina ae faaopoopo se manatu i le taua. Ae peitai, o lana uo o se connoisseur tele o pisinisi.

O se uo ia lagolagoina soa foafoa ma le ola. Avanoa e pe ana leai mo lenei faatasiga o le tutusa o latou manatu o tagata, lea na faaali i le taimi o le a le maua le galuega lauiloa faapena. Faatasi sa latou o atu e ala i le fetauaiga ma malaga atu i Egelani ina ua uma lona toʻilalo.

manatu autu

lagolagoina tautupe Ally Engels soa, ina ia faaauau pea ona lomia galuega a Marx. I le 1864 sa ia faatulagaina le Uluai Faava o Malo. I le 1876 na oo mai le lomiga o le voluma 1 o le "faavae". Faaauau uma ona lomia e Engels.

I le tausaga mulimuli o le soifuaga, na o se vaega o toaga i le faifilosofia i le faatulagaga o le galuega soofaatasi o le proletarians. 40-tifaga. - o le vaitaimi pe a le talaaga Karla Marksa ma galuega suia faafuasei ona o lona soloaiga mai le manatu faatemokarasi ma o fetauaiga o le faakomunisi. Sa atiina ae teori materialist o le talafaasolopito.

galuega a Marx o loo aofia ai se faamamafa i le taua faaopoopo. ua suesueina le tusitala le ala le manu mai o kapitalisiga, na faia ai se manatu e uiga i le suiga maalofia i se faiga komunisi o le faagaoioiga o se sosaiete ma faamaonia o latou manatu. O le vaega autu taavale lenei avanoa, o se fetauaiga o le proletarians. I le faaiuga o le senituri XIX ma XX. sa i ai galuega tetele a le Marx se aafiaga tele i le atinae o le lalolagi ma manatu o tagata.

galue

O le faamatalaga sili ona atoatoa e uiga i le silafaga a le faifilosofia i luga o le e mafai ona faamasinoina tamaoaiga e ala i le faitauina o le "tusitusiga Tamaoaiga ma faafilosofia", na tusia i le 1844. I le vaitaimi lava lea e tasi, na ia iloiloina le manatu o Hegel i luga o le faatulagaga faaletulafono o le atunuu. I le 1845-th sa i ai le lomiga o le "O Le Aiga Paia", ma se tausaga mulimuli ane - "O le filosofia Siamani", o le faatasi-tusitala Engels.

I le 1847 na tusia e le faifilosofia "O le Mativa o Filisofia". Sa ia suesue foi i le vaega o le tauiviga vasega Farani i le vaitaimi 1848-1850 gg., O le Taua o le Lotoifale, faitioina le Polokalame Gotha.

O le tele o le soifuaga ma le galuega o le sa tuuto Karl Marx e tamaoaiga faaupufai. I totonu o lenei eria, na mafai ai ona atili atoatoa atiina ae ma faailoa atu i le au faitau o ona manatu.

O le "faavae" e suʻe faatulagaga atoatoa ma tonu. reworked faifilosofia Hegel le manatu autu ma tuuina atu i latou i se faiga sili atu ona faigata ma auiliili. O loo faamatalaina ai le mea o tupe faavae, pe faapefea ona tuuina atu i le manatu faasaienisi ma olaga i aso uma. O le tagata faitau o loo faailoa i le auala e faia i lona gaosiga. Engels i le tusi 2, o faaopoopoina i ai o faamatalaga i le galuega i le auala e faatamaoaigaina, ma le 3 faaopoopo faamatalaga o ituaiga o fegalegaleaiga le taulimaina o tupe ma le foafoaga.

taunuuga galuega

galuega a le Marx uunaia ai tagata ina ia suiga ogaoga. I Setema 1864 o le lona lua, sa ia faatulagaina le International 1, o le faamoemoe i lea o le tuufaatasia lea o tagata faigaluega i atunuu eseese.

I lana "Laumua", sa ia faamatalaina i le gagana faigofie ona kapitalisiga atiina ae ma mea itu sao i lenei. "Critique o le Polokalame Gotha" (1875) sa faamoemoe i le auiliiliga o le aufaigaluega le pulea sese o le democrats ma socialists Siamani. faailoa faifilosofia lua vaega o le faakomunisi.

A i le 1876 na faataapeina le International 1, i luma o le atamai o se luitau fou - le foafoaga o vaega o le proletarians i le lalolagi. ave i luga o nei manatu Vladimir Lenin. Sa ia atiina ae i latou i se taimi mulimuli ane.

tofi

Le aluga o taimi, ina ua mavae le maliu o Marx, o le tele o lona manatu sa faamauina ai i le faatinoga. Sa i ai i latou valoaga e leʻi faamaonia lava ia. O loo i ai fautuaga o loo faamaonia e le faavaea.

Pei ona valoia e le faifilosofia, tuuina tau alamanuia e faalagolago atoa i le alualu i luma o tekinolosi ma le saienisi. Ua i ai se faamalosia o gaoioiga tau le tamaoaiga o le laueleele, ua avea transnational tupe faavae, i le maketi faava o malo ua auai i le toetoe lava o setete uma. A talitonu Marx o le a faia le fetauaiga i le taitaiina o atunuu o le maketi lalolagi, o le na tupu i Rusia, lea i lena taimi sa poluotstaloy. I le taimi o feteenaiga ma gaoioiga militeli o le seneturi lona luasefulu o mai i le malamalama nuances undervalued i le tusitusiga a le faifilosofia, ae sa tonu i le tele o lona manatu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.