FaavaeinaTala

Polokalama o Amerika "Apolo". E faapefea le toatele o tagata ua savali i luga o le masina?

XX senituri - o le vaitaimi o le tupuga o tagata i le vanimonimo. Ia ausia sili na manned malaga i taamilosaga, i se tagata se lagona gaogao, ma le atinaega o le satelite a le Lalolagi - le Moon. O le faamatalaga feteenai o loo taoto i le mea moni ua amata ona galo le saofaga ua faia e le polokalama o le American tagata "Apolo" (1969-1972), e faatagaina ai se tagata e agai i tala atu oo tatou lava lalolagi, ma o le aso lava ni nai tagata o le a mafai ona tali i le fesili o le toatele o tagata ua savali i luga o le masina.

O le faaiuga e suia le lalolagi

O le tausaga lenei ua atoa le 55 tausaga talu mai le faamatalaga o le talafaasolopito o Peresitene Dzhona Kennedi i le amataga o le galuega faatino i lalo o le igoa "Apolo". O le tali i Yuriya Gagarina faigamalaga ma le manumalo lag le Iunaite Setete i le sailiiliga o le vanimonimo. Le galuega faatino malama sa le gata ina ia faia se laasaga tele qualitative, faamanatuina malosi faasaienisi ma tekinolosi o le atunuu, ae faalavelaveina ai foi tagata mai le taua le lauiloa i Viatename. O loo i ai faamatalaga molimau pepa aloaia e faapea Kennedy ina ua mavae le suesueina o le vaega tau tupe ma le faasaienisi o le fesili fautuaina NS Khrushchev tuufaatasia taumafaiga a le atunuu e lua mo le faatinoga o le faagaeetia malama, i le taumafai e fausia se "avanoa alalaupapa" i le va o le superpowers e lua, ae sa teena.

Aso nei ua tatou iloa o le tau US le polokalama o le $ 26 piliona. e 10 taimi e sili atu lenei nai lo o le tau o le foafoaga o le pomu atomika. Ae faia pea Kennedy se faaiuga taua, e faamaonia avanoa faatuaoia o le tagata ma ulu atu i lona igoa i le talafaasolopito o le va tau atinae. Tali atu i se fesili e uiga i le toatele o tagata ua savali i luga o le masina, e tatau ona tatou manatua sa oo ina oo taamilosaga 24 pailate, ae na o le 12 na mafai ai ona tuua o latou faailoga i luga o le fogaeleele. Ma luma o le uluai faalauiloaina faamanuiaina fa pailate, e sauniuni ai mo le vateatea e tolu na maliu ia Ianuari 1967.

Le auvaa muamua

"Apolo 11" O le vaʻa lugalagi, tuuina atu i le laualuga malama muamua malaga faamanuiaina. Lona amataga 16.07.1969, na faaalia i luga o le televise i se faasalalauga o le ola. O le aso muamua, ae o le vaa sa i ai i taamilosaga i le Lalolagi, na faaauau pea feed vitio i aso taitasi, e faailoa faamoemoega maualuluga eo faatasi ma lenei auvaa. Kapeteni Neil Armstrong, o le pailate autu Maykl Kollinz, pailate module malama Edwin Aldrin - poto masani pailate, sa i ai i avanoa i le "Gemini" vaa, i le aso lona fa oo taamilosaga malama ina ua mavae le afi tulaga-tolu.

O le aso na sosoo ai siitia i latou o le lua i le module malama ma ina ua mavae le faatoaagaina mai o lona faiga ma undocking alu atu i taamilosaga faaitiitia. O se vaega o lenei malaga o le mea moni e faapea ina ua mavae le afi tulaueleele pulea le pailate i fanua le module i sekone i se tulaga taua o le taumafaina o le suauu. o Neil Armstrong le muamua earthling oe ua mauaina le faatagaga e alu ai i le masina. sa mulimuli o ia e Edwin (88-tausaga na suia ai lona igoa e ū Aldrin), faagasolo i le masina a faamanatuga faalelotu.

O le i luga i se mea i le 2.5 itula (o le taimi o totoe o lo o umia i le module), o le auvaa o papa faataitaiga potopoto, ma faia se pueina o ata vitio, Iulai 24 toe foi saogalemu io latou paneta aiga, ma faatu i se sikuea tuuina mai.

Musuia e le manuia

Le auvaa muamua toe foi atu i le Iunaite Setete o ni toa, ma ua i le aso 14 Novema i faaeʻea "Apolo-12" i lalo o le vaavaaiga a se asironatu le poto masani, na faia e lua avanoa vaalele i luga o le "Gemini" (1965, 1966). Lua Konrad ma ana uo (Alan Bean ma Richard Gordon) i le taimi o le faalauiloaina feagai ma faʻalavelave tulaga eo faatasi ma le osofaia e lua uila. I le mata oi latou o loo i ai i le amataga o shocks eletise Peresitene Nixon ave ifo i lalo le tele o sensors, na mafua ai se shutdown o le sela suauu. Auvaa i se taimi vave e mafai ai ina ia faasaʻo le tulaga.

sa e faaalu Conrad ma Bean i luga malama mo aso e lua (fua toaga sa 3.5 itula). I le tulaueleele nofoaga sa latou fetaiai ma se ao o le efuefu ma sa mafai ona maua i le "Fuafanua-3", le faia o se sao taua i le atinae o le faasaienisi. Ona o faafitauli ma e le o mafai e le pueata vitio e faia ola vitio tuusao mai le nofoaga e tulaueleele auvaa.

E aofia ai i le lisi o tagata e asiasi atu i le Moon

Iunaite Setete i totonu o le faavae o le "Apolo" polokalame na auina atu i le Lalolagi 9 faagaeetia satelite. I fanua i le masina vateatea pulea auvaa ono. Latou e aofia uma o tagata e toatolu, e lua o lē na fesiitai mai i le module malama. Ina ua mavae le toilalo o le Aperila 1970, e faatatau i le faalavelave faafuasei i luga o le laupapa le "Apolo 13", ua le mafai ona faataunuuina ai ana galuega, i le mulimuli na i ai se malaga faamanuiaina i Fepuari o '71. Alan Shepard ma Edgar Mitchell (i le ala, sa ia i latou ina ia crewed 13 "Apolo"), e le gata na mafai ai ona faia o suesuega seismic, ae faalua e alu atu i va i fafo.

Mo aso e tolu ma po e faaaluina i luga o le Lalolagi o le satelite Devid Skott ma Dzheyms Irvin, o le auai i le malaga e sosoo ai (Iulai 1971), ma Dzhon Yang ma Charlz Dyuk (Aperila 1972), faia se malaga umi i le Lunokhod. O le auvaa o le "Apolo 17" tuu se faaiuga i le faatinoga o le polokalama malama. faia Yudzhin Sernan ma Harrison Schmitt le malaga mulimuli i le masina o Tesema 1972, ma pulea faatofa i Cernan le eleele malama mataitusi amata tositosi afafine. Mo ia, o le vaalele lona lua i le satelite o le Lalolagi, faapea foi ma le sili atu i le tolu o lona comrades. Ae e tali le fesili o le toatele o tagata ua savali i luga o le masina, e tatau ona matauina e na o le faatasi i latou taitoatasi ootia o le laualuga malama.

Faamaeaina o le polokalama "Apolo"

I aso nei le pad faalauiloaina (Cape Canaveral), auai i le Force US Air, o loo i mea na faaleagaina. E ui lava i le faamoemoe faaauauina o le faalauiloaina o le "Apolo", e leʻi faatinoina e leai se tasi o le amataina e mulimuli ane ai e tolu. O le mafuaaga autu - o se tau tele lava, e le aumaia ai se mea taua fou i sailiiliga avanoa. 12 tagata, ese mai o le latalata-Lalolagi avanoa, ola tauagavale iva. Latou olaga e foliga tutusa ma le ola o fetu Hollywood. tuua vave i latou uma NASA, toetoe lava galo i lona uso tagatanuu. E ofo ai, o le auai i le malaga muamua mauaina le taui aupito maualuga US (Congressional Pine Auro), na o le tausaga fagafulu o le amataga.

I luga o le fesili o le toatele o tagata ua savali i luga o le masina, o le toatele i aso nei fai atu: "leai." Oi latou o ē o loo faasoa atu ai le "fouvale teori", lea na faaali mai ma le lima malamalama o le tusitala o le Tulafono Tau Faaofi Casing, ua fesiligia le moni o le faigamalaga i le masina. Puipuia lona mamalu, 72-tausaga-le-matua ū Aldrin i le matua e o slapped faalauaitele i luga o le tusitala, na faaalia lona masalosaloga. I le 2009, o le Iunaite Setete saunia e le Malo ma faamaonia ata satelite e sailia o le vateatea i luga o le Lalolagi o le satelite.

Faamaeaina o le polokalama ma le le lava o le galulue faatasi i lenei itu le malosiaga avanoa e lua e matua faanoanoa, aua e mafai ona galue e avea o se auala laupapa i le ala o le misiona i le lumanai e Mars.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.