FaavaeinaGagana

Fenanui atunuu - o le talatuu o le tele sa i ai muamua o le Malo o Peretania

O le taunuu Emepaea British vaevaega tuu atu i ¯ moni lona heyday. O le silisili i tagata uma, o le talafaasolopito o tagata i le vaitaimi atoa o lona i ai.

mana British

Le Emepaea faalauteleina ona meatotino o le atunuu mo le silia ma le lua selau o tausaga, seia oo i le lalolagi, e le o se konetineta e tasi, po o fea sa i ai le atunuu fenanui. E talitonu o ia i le tumutumu o lona mana na oo mai i le amataga o le XX senituri - o le mea moni, o le vaitaimi pe o le teritori o le na iu lava ina vaevaeina Tolu Lalolagi i kolone. Ma sa mafai e le pale le Igilisi i le aoga lava morsel momose o le keke.

Fenanui atunuu tulai i le laueleele konetineta saoloto matua e pei o Amerika ma Ausetalia. Lagging technologically atunuu Asia ma Aferika ua auai atoatoa foi i le taamilosaga o le aafiaga o Peretania. Lē gata i lea, e oo lava i luma o le Uluai Taua o le Lalolagi, sa faaalia e le British se faataitaiga o redistribution faamalosi o oganuu colonial, auai i le tauiviga mo le "Faasologa Sipaniolo" i Amerika i Matu, mo le teritori o Initia - ma le Holani ma le fanua mauoa taimane o Aferika i Saute - ma le Boers e foia iinei, tupuga o le Siamani ma le Holani.

I le taimi o lona le faalauteleina, o le Malo o Peretania salalau malosi o lona lava gagana, faiga faaletulafono ma pulega, o le aganuu i totonu o le nofoaga. Afai, i le faaiuga o le senituri XVIII, e oo lava i lo tatou atunuu i le tulaga aupito maualuga o le lalolagi sa i ai i vogue i Farani, o le taimi o le XIX suiga vekasituatsiya - Ua avea malie le gagana Peretania i le gagana iloga i le lalolagi.

Fenanui atunuu o se talatuu o le malo

O le laasaga mulimuli i le faagasologa o le decolonization i luga o le paneta na tupu ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi Faalua. I lenei taimi, ua leiloa le tele o lona nofoaga o Farani. na tupu suiga taua i le lalolagi i Peretania. Po nei atunuu fenanui mo le sili ona vaega po o sa faʻatasi aina e tagata mai le motu, e pei o Kanata, Ausetalia po o Niu Sila, po o nofoaga sa i ai muamua. Mo se faataitaiga, i le gagana Peretania , o se tasi o le aloaia ma le faaaogaina faalauaitele i Nigeria, Initia, Jamaica ma le tele o isi atunuu. Ae peitai, o le Malo o Peretania, faapea foi ma Farani, magoto ifo i galo. O le sa avea muamua i lona gauai atu i le mataupu se tasi e se tasi mai le mana o le British, le mauaina o le tutoatasi.

Ae peitai, atunuu fenanui, o se lisi o aso nei e ese le lautele, i le toatele manao e faatumauina le sootaga cordial ma se sootaga faapitoa ma le metropolis muamua. O lea la, o le British Taupulega o Malo na faaali mai i le afa lona lua o le seneturi XIX. Ae peitai, o lona tuufaatasiga aloaia mulimuli, ua maua na o le ogatotonu o le senituri XX. O aso nei e aofia ai le 14 teritori, e lē aofia ai le motu. Le tele o nei setete i lenei aso ua manatu o se faailoga o le nuu o le Tupu Tamaitai o Egelani. O le ulu faatusa o Kanata, Trinidad, Niu Sila, Ausetalia, Barbados ma le tele o isi setete. E le itiiti ifo le taua o le talatuu o malo ma le vaega o totoe o le lalolagi. atunuu fenanui (tala tusia, mataupu po o se mataupu faavae i le mataupu o le a faamaonia ai) i aso nei ua iloga, ma i lo latou ulu le lisi (mai i le UK) - Iunaite Setete. O le faiga Anglo-Saxon o le tulafono e taatele i le tele o vaega o le lalolagi. Le itiiti ifo i nofo aitalafu latou gagana Peretania taatele (ma i le tulaga lautele - Europa) le malosiaga o le lalolagi, e pei faiga faalapotopotoga o le Palemene, sosaiete tau le va ma isi. Ae le taʻua o le gagana i le meafaigaluega autu o fesootaiga faava o malo i aso nei.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.