FaavaeinaGagana

Latina: talafaasolopito o atinae. Faaaogaina i vailaau

Le taimi lava na aina Europa e tagata o lē o tautala gagana o loo ua taʻua nei o le oti, o lona uiga, alu atu o le faaaogaina talanoaga. O se tasi o i latou - o le gagana Latina. O le talafaasolopito o lona atinae amata e oo lava i luma o lo tatou vaitaimi, ae o le tagata e faaaogaina ai i aso nei, i le senituri XXI. Aoaoina lenei gagana o se mataupu faamalosia i le tele o faalapotopotoga faaleaoaoga. O le a le Latina? O suesue ai? Tali - i lenei mataupu.

tausagā

Nuu Latina - Anamua Roma. Tagata na lenei gagana o le tina sa ola i le II senituri TLM. Ae ua latou aoaoina e tusi mulimuli ane. Talafaasolopito o le gagana Latina ua lelei e fesootai ma aso anamua. Ua faauigaina o se malo na i ai i luma o le Tutotonu Ages. E uiga i lona nuu po nei iloa ona o le ausia faaleaganuu o le Roma ma le tagata Eleni. O le Roma faaaogaina tele mai le tagatanuu sili aoaoina o Eleni, e aofia ai le uputuu tusitusiga.

O le uluai tusia

Talafaasolopito o le gagana Latina, e pei o so o se isi, e oo i periodization. faaesea tuai Linguists ma talafaasolopito, vaitaimi masani ma postclassical. E ui o le Roma sa atunuu faatulagaina, ua latou tautala atu i tuai Latina. Ae o le avea ma malosi le Emepaea o Roma, o le aganuu sili atiina ae ma faatasi ai ma le gagana. Faia sipelaga, ua avea atili eseese. Na amata le Roma e tautala ma tusi i le gagana, lea ua taua nei uluaʻi Latina. Ma nisi tagatanuu fia iloa o le malo amata ona e faaliliu ai le galuega a le tagata Eleni, ma e oo lava i le faia o se mea fou. Faatasi ai ma le toe afio mai o le tomai o le tusitusiga Eleni ma Roma anamua amata le atiina ae o le lalolagi o se faatulagaga ma solo.

tusitusi

O le suesuega o so o se fanua o oe - o le, i mea uma, o le talafaasolopito o le gagana Latina. O le tulai mai o Roma ma lona atinae o le aganuu sa i ai se aafiaga tele i le aganuu o le lalolagi. Muamua, i lenei atunuu sa i ai tulafono ma tusitusiga faalelotu i le gagana Latina. Ona tautino i latou lava, ma tusitala. O le tagata muamua i Roma anamua, lea e matuai naunau i le ituaiga faafatusolo - o Liviy Andronik. Ae na te lei tusia se mea i o latou lava, ae le na faaliliuina solo tele a le Homer. fanau Roma mo se taimi umi suesueina o le tusia o se tusi e uiga i le feoaiga matagofie o Odysseus.

O le tusi muamua

talafaasolopito manaia o le gagana Latina ma tusitusiga ua fesootai ma le itiiti ifo faafiafiaina le olaga faaupufai o Roma anamua. Taua ma isi faalavelave ua foafoaina se tupulaga fou o le solo ma tusitala na le faaliliu galuega i fafo, ma le faia o tusitusiga Roma moni. Gnaeus Nevij, mo se faataitaiga, na tusia e le faalavelave tuuina atu i se tasi o le Taua Punic.

I le faaopoopo, e pei o atunuu uma, sa i ai le Roma latou lava tala, lea fatu solo galuega tusitusia. Mealililo o Anamua Roma suesue schoolchildren ma tamaiti aoga. Malamalama o lenei maoae e manaomia ona o lenei o le nofoaga lea toso mataupu tusitala Roma anamua. Ma i latou, i le faasologa, nonoina uputuu ma tusitala mulimuli ane. Le talafaasolopito o le tulai mai ma le atinae o le gagana Latina ua fesootai foi ma le igoa e pei o Plautus, Virgil, Horace. Upu atamamai Roma, tusitala, faaupufai ma gladiators faaaogaina i le gagana o aso nei. E ui lava e le masani i le uluai.

O le a gagana o loo alu ifo mai Latina?

Mo i latou o loo e suesueina mamafa i le gagana Italia, Sipaniolo po o Farani, Latina taua tele. Le talafaasolopito o le atinae o lona o se tasi o vaega o le alofa Studies - o le faasaienisi e suesue le vaega tele o gagana, o le tuaa o le nonofo i Roma anamua. Latina - mataupu faamalosia i mafaufau o philology ma ligisi. A aoaoga ai e masani lava ona faatapulaaina i le faaliliuga o mau, taulotoina o faataoto ma suesuega o faavae kalama. Ae ui lava ua lava lenei e malamalama i le auala tele o upu o Farani, Italia po o se isi gagana o le alofa faaleuo nonoina mai lana tupulaga, Virgil ma Horace.

Tutotonu Ages

I le Ogatotonu Ages, sa Latina, i mea uma, o le gagana o le ekalesia. Ma talu faalagolago le ekalesia i luga o mea uma, ma ua auai i lenei gagana i le lalolagi i le uma o le olaga. Saienitisi o le sa aoina le faaeteete lenei vaitaimi tofi tusitusiga o anamua, suesue ma faamamaina Latina, tusitusiga tele tuuto o le o se autu taua o le talafaasolopito o le gagana Latina. Puupuu o le a vaevaeina i ni vaega. E ese mai i le tuai, masani ma le meli-masani, maotua o le Medieval Latina.

E oo lava i le goto o le la te leʻi fai Medieval Latina na o le pogisa, o tagata lē aʻoaʻoina. I Europa, Fesootaiga aloaia pepa aloaia ma pisinisi faia faapitoa i lena gagana. I le lalolagi i le tulaga lautele ma i le lalolagi i le faapitoa sa i ai suiga, ma o lenei e le mafai ona aafia ai. Ua aliaʻe, fou mea lexical foliga. Ae e tusa lava pe lenei gagana o le tupu lona lua, sa tumau pea se mataupu faamalosia i aoga uma.

Na toeitiiti lava Latina le mataupu autu mo loia i le lumanai, ina ia e talanoa i ai moni iina e uiga i le fomai. I le tala "O Le Soifuaga o Monsieur Moliere de" e ala i M. Bulgakov le mea moni lava o loo faamatalaina ai le faiga o aoaoga o lenei vaitaimi. Protagonist o le tusi, o le tusitala lauiloa o faleaitu a Moliere, malosi ia suesueina se alii talavou Latina, o le i taimi e foliga mai ia te ia e le o lona igoa o Jean-Baptiste, ma Zhoganes Baptistus.

Faaliliuga o Hippocrates

Pe a fitafita Roma totoa faatoilaloina o faasolo atu le tagata Eleni, sa mafai ona latou faaaoga e le gata o le ausia faaleaganuu o le tagata Eleni, ae faapea foi faasaienisi. Muamua, i le mea e amata ai - e suesue i tusitusiga a Hippocrates. aoaoina le tagata lenei, e pei ona e iloa, o le faavaeina o le faamalologa Eleni. alu talafaasolopito o le atinae o le gagana Latina i vailaau faafomai i tua tonu lava i nei ona faaliliuina.

vai

O nisi o tuutuuga Eleni anamua e faavavau i le upu o le Roma. latou ona faatumuina mai le tagata manumalo, ae ina ua mavae ao la faaali mai ma o latou fomai. Le sili ona lauiloa o latou - Galen Klavdiy. tusia lenei saienitisi silia ma le selau galuega. Faapitoa gauai ia totogi atu i le tuutuuga, talitonu oi latou o se vaega taua o le mataupu faafomai. Ae healers muamua i Roma anamua sa faatagataotauaina pea o le tagata Eleni. le aluga o taimi, o le maua pologa lo latou saolotoga, na aoao mai i totonu o aoga. Le taimi muamua, tuutuuga uma e faapitoa Greek, ae o le talafaasolopito o le gagana Latina ma faaupuga faafomai e feaiaaʻi. Nonoina mai le gagana a Hippocrates i le gagana a le fomai Roma avea tausaga uma faaitiitia.

Taualumaga o Celsus

O se saofaga tele i le atinae o faaupuga faafomai faailoa Aulus Korneliy Tsels. O lenei alii o se tagata vavai, o se lagolago o le toe suia o tuutuuga faafomai Latina Greek masani. tusia Celsus ana galuega i le latou lava gagana. ua avea ma galuega o lenei fomai se mea e manaomia mo le foafoaina o faaupuga faafomai po nei.

I le Tausaga o le Pogisa o vailaau faatoʻatoʻaina atinae. E pei ona Ae peitai, ma isi lala uma o le faasaienisi. Aia Tatau Sosaiete o le Ekalesia. E faamanuiaina valea. Mo le toeitiiti lava a meleniuma na i vailaau Europa faapea e leai se suiga. O le Arapi, i lea lava taimi, ua ausia tele i lenei eria. Ma ina ua a vailaau i Europa manatua le mea muamua lava na amata i le atinae o mataupu faafomai - o se faaliliuga i le faa-Latina o treatises Arapi, lea, i le ala, e leai se mea ae o se faaliliuga mai le gagana Eleni.

Renaissance

Le va o le XIV ma XVI senituri i Europa ua toe fanaufouina, ma aemaise lava vailaau. toe liliu faʻatasi fomai i le uluai anamua. I le tele o seneturi foafoaina se gagana aoao faafomai. O le fomai o loo nonofo i atunuu Europa eseese tatau ona ia malamalama le tasi i le isi. Lomia tusi aoga ma lomifefiloi. I le senituri XV, e na maua i se tasi o faletusi galue o se fomai Roma galo Celsus. na lomia ai ma faasalalauina galuega a Roma, ma o le faaupuga faaaogaina e fomai i le lalolagi i aso nei.

Vezaliy Andreas - se fomai tele ma anatomist o le vaitaimi. O lenei saienitisi o se siata anatomical, e faavae i luga o le galuega o le tusitala Roma toe lomia. I le faaopoopo atu o lo oi ai gretsizmov, na avea o ia na faavaeina ma tuutuuga Latina fou. Ae peitai, o le toatele oi latou na mulimuli ane mai le faaaogaina.

tulafono a Roma

Tele aafiaga i luga o le faaupuga faaletulafono sa Latina. O le talafaasolopito o le tulafono o lo o faia aʻa i le manatu o le Tulafono Roma. E pei, o se puna o le faaupuga i le tele o gagana. O le mafuaaga e tonu le faaupuga. Latinism avea ma meatotino a le faiga faaletulafono po nei. O se matafaioi tele iinei o le mea moni e faapea i le tulaga faaletulafono o pepa aloaia Medieval tosina atu faapitoa i le gagana Latina. A o faatuina o se taunuuga o le faaputugatupe terminological faava o malo.

I nisi gagana, upu e faatatau i le gagana faaletulafono, tautala i aso nei i le gagana Latina, e aunoa ma se na faia ni suiga. O se aofaiga tele o Latinisms auai muamua i le gagana e le alofa. O le vaega o Siamani o ia nonoina itiiti.

philology

suesue foi linguists Lumanai Latina. O le matafaioi o le gagana i le faiga aoga tele matamau. O lē na oo mai gagana le alofa uma. Nonoina mai le lauga o le Roma anamua ma nei aso nei i le upu o le Farani, Italians ma Sepania. O lea, mo tamaiti o Roma philology, e matua taua Latina. O le talafaasolopito o le kalama, fonetika ma isi vaega o ligisi - e tatau ona e iloa uma le suesue i le loloto o se gagana ese.

sa Latina se aafiaga tele i le faavaeina ma le atiina ae o le tele o gagana i aso nei, o lea e taua e suesue i le na o le loia ma fomai i le lumanai. Tamaiti Aoga o le gagana Latina, faatamaoaigaina outou upu ma faigofie ai ona aoao upu fou. O le alafapeta faa-Latina o le faavae o gagana Europa uma, ma le tusitusiga phonetic o le faavae.

foi Latina ai se sootaga i le gagana Rusia nei. O loo i ai le sili atu nai lo le sefulu afe o upu na oo mai i le gagana o le anamua Roma.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.