FaavaeinaSaienisi

O le atinae o astronautics. Le talafaasolopito o le atinae o cosmonautics i Rusia

O le talafaasolopito o le va tau atinae - o le tala o se mafaufau tulaga ese i tagata, o le manao e malamalama i le tulafono o le atulaulau ma o le naunau e faateleina le masani ai ma e mafai ai. Space sailiiliga, lea na amata i le senituri mulimuli, na tuuina atu i le lalolagi le tele o maua. Latou popole uma nofoaga o aniva mamao, ma si faiga terasitila. Space atinae siitia le faaleleia o tekonolosi ua taitaiina atu ai i suesuega i vaega eseese o le malamalama, mai le fisiki i vailaau. Ae peitai, sa umi se taimi o lenei faagasologa.

galuega leiloa

O le atinae o astronautics i Rusia ma atunuu i fafo, sa amata ona umi i luma o le vaʻa lugalagi muamua. O le muamua o suesuega faasaienisi i lenei tulaga sa na o le tau o ni faaupuga, ma faamaonia ai le avanoa o le avanoa e malaga ai. I o tatou atunuu, o se tasi o paionia o astronautics i le tumutumu o le peni Konstantin Eduardovich Tsiolkovsky. "O se tasi" - ona o luma o Nikolay Ivanovich Kibalchich, faasalaina i le oti mo le fasiotia o Alexander II, ma mo ni nai aso i luma o le meafaigaluega ifo i e atiina ae se galuega faatino e mafai ona aumaia ai se tagata i le vanimonimo. Ona sa i ai 1881, ae sa le lolomiina galuega Kibalchicha seia oo i le 1918.

faiaoga i nuu i tua

Tsiolkovsky, o lona mataupu faavae ma faavae faʻalemafaufau o avanoa malaga mai i le 1903, e leʻi iloa e uiga i le Kibalchicha. I lena taimi, sa ia aoaoina i le Kolisi Kaluga numera ma geometry. Lona lauiloa mataupu faasaienisi "Suesuega o mea faigaluega i fafo roketa avanoa" paʻi atu i luga o le avanoa o le faaaogaina o se pulu i le vanimonimo. O le atinae o astronautics i Rusia, lea lava o le tupu, amata i Tsiolkovsky. Sa ia atiina ae le mamanu fausaga roketa, e mafai ona e tauaveina le tagata i le fetu, puipuia ai le manatu o le eseese o le olaga i le atulaulau, sa ia saunoa ai o le manaomia o le fausia faafoliga satelite ma nofoaga avanoa.

I tutusa, atiina ae i fafo le astronautics tau o ni faaupuga. Ae peitai, e fesootai ai le va o le suesue po o le amataga o le senituri, po o se taimi mulimuli ane, i le 30 tausaga, e toetoe lava leai. Robert Goddard, Hermann Oberth, ma Esnault-Pelterie, o se Amerika, o se Siamani ma se Frenchman faasologa, sa galulue i mataupu faapena mo le iloaina se mea se taimi umi e uiga i le galuega o le Tsiolkovsky. Ui i lea, o le fevaevaeai o le tagata e aafia ai le saoasaoa o le atinae o pisinisi fou.

tausaga muai taua ma le Taua lotonuu Tele

Atinae o Space faaauau pea i le 20-40-tifaga o le autau a le Falesuesue Dynamics kasa ma le Suesuega malosiaga e alu vaalele Group, sosoo Institute vaalele Suesuega. I totonu o puipui o faalapotopotoga tau tomai galue mafaufau inisinia sili ona lelei i le atunuu, e aofia ai F. A. Tsander, M. K. Tihonravov ma SP Korolev. I suʻesuʻega galulue e atiina ae le masini muamua vaalele mo mum ¯ u suavaia ma mausali, atiina ae o le tulaga faʻalemafaufau o astronautics.

I le muai taua tausaga ma i le taimi o mamanu le Taua II ma fausia afi vaalele ma vaalele roketa. I lenei vaitaimi, ona o mafuaaga manino, gauai tele na totogi atu i le atinae o folau missiles ma rockets unguided.

Masiofo ma "V2"

O le mea muamua i le talafaasolopito o ituaiga o aso nei missiles militeli foafoaina i Siamani i le taimi o le taua i lalo o le faatonuga a Werner von Braun. Ona o le V-2, po o le "V-2" na mafua ai le tele o faafitauli. Ina ua mavae le toʻilalo o Siamani, felauai von Braun i Amerika, lea na ia amata ona galulue i galuega faatino fou, e aofia ai i le atinae o rockets mo faigamalaga avanoa.

I le 1945, ina ua mavae le taua i Siamani e suesue le "V-2" ua taunuu mai le vaega o inisinia Soviet. Oi latou o le masiofo. sa tofia o ia inisinia ma faatonu faapitoa sili o le inisitituti "Nordhausen", ua faia i Siamani i le tausaga e tasi. E le gata i le suesue rockets Siamani, auai Korolev ma ana paaga i le atinae o galuega fou. I le 50 o le ofisa mamanu lalo o lana taitaiga foafoaina le R-7. O lenei sa mafai roketa lua tulaga e atiina ae le muamua saosaoa avanoa ma ia mautinoa o galuega faatino e taamilosaga maualalo Lalolagi taavale eseese tone.

Vaega o atinae o astronautics

O le lelei o le tagata Amerika i le sauniuniga o taavale mo avanoa suesuega e fesootai ma le galuega o le von Braun, na tuua ai i le taimi ua tuanai, pe afai o le aso 4 o Oketopa, 1957 faalauiloa le Soviet Union muamua satelite. Mai lena taimi e alu vave atinae o astronautics. I le 50-60-tifaga faia ni suesuega ma manu. I avanoa, asiasi uli ma manuki. O se taunuuga, saienitisi ua aoina faamatalaga taua tele ina ia mafai ona a nofo lelei i le va o se tagata. I le amataga o le 1959 e mafai ai ona ausia le sola ese saoasaoa.

O le alualu i luma le atinae o Rusia cosmonautics ua taliaina i le lalolagi atoa, ina ua faaonaina le lagi Yuri Gagarin. E tago i ai, e aunoa ma faamatalaga soona, o se mea maoae na tupu i le 12 Aperila 1961 tausaga. Mai amata tui o tagata i lena aso i vanimonimo ma le atulaulau tele o loo siomia ai le Lalolagi.

E le gata i le atinae o astronautics na e fesootai ma le faaleleia i le mafai gafatia tau tomai faapitoa ma e faatupuina se siosiomaga mafanafana e sili atu mo le vateatea. Matau le vaega autu o le faagasologa:

  • Oketopa 12, 1964 - i taamilosaga aumaia e le masini i le tele o tagata i luga o le laupapa (USSR);
  • 18 Mati, 1965 - o le uluai tagata spacewalk (USSR);
  • Fepuari 3, 1966 - o le tulaueleele muamua i luga o le masini masina (USSR);
  • 24 Tesema, 1968 - o le faaiuga muamua manned vaʻa lugalagi e taamilosaga Lalolagi satelite (USA);
  • Iulai 20, 1969 - o le aso o le tulaueleele muamua o le tagata i luga o le Moon (USA);
  • Aperila 19, 1971 - muamua faalauiloa orbiter (USSR);
  • Iulai 17, 1975 - o le taimi muamua i ai sa taula ai vaa e lua (Soviet ma Amerika);
  • Aperila 12, 1981 - o le muamua "Shuttle Space" (US) o atu i le vanimonimo.

O le atinae o astronautics po nei

I aso nei, e faaauau pea avanoa sailiiliga. Le manuia o le ua mavae tauave fua - asiasi tagata le Moon ma ua saunia e taitai masani ma Mars. Ae peitai, o le polokalama o le malaga manned o lenei atiina ae o galuega faatino laiti nai lo le nofoaga interplanetary otometi. O le tulaga oi ai nei o sailiiliga o le avanoa o le masini e gaosia e mafai ona o le auina atu o faamatalaga i le Lalolagi e uiga i le Saturn mamao, Seu ma Pluto, mercury ma e oo lava auai suesueina meteorites.
tagata tafafao maimoa avanoa tutusa atiina ae. taua tele i aso nei ua fesootaiga faava o malo. Le nuu lalolagi ua afio mai malie i le faaiuga o le breakthroughs tele ma le mauaina tupu vave ma soo pe afai o le tuufaatasia taumafaiga ma le mafai gafatia o atunuu eseese.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.