FaavaeinaGagana

O le tusiga o loo i le gagana Peretania. Ituaiga o tusiga ma foliga vaaia i le gagana Peretania

E foliga mai e le o manaomia o nei itiiti upu. O le mea moni, aisea i le tusiga faa-Peretania? E foliga mai e faafaigata ai le olaga uma ese. Ae e le o le tulaga, e mafai ona faaalia lava le saʻo ma le maoti, o le mea autu - o le aia tatau e faaaoga i latou.

Mataupu Faavae i le gagana Peretania

Pei o le tele Europa, o le British i lana lauga faaaogaina le vaega o le tautala, o si le mautonu ma le fefefe o Rusia. O le mea moni lenei mataupu. foi i latou i le Siamani, Farani, Italia, ioe, ou te manatu, i le gagana Roma-Germanic. Ae i Rusia latou leai, ina ia mo le tele o le ua avea ma se luitau ogaoga.

Lea, e faapefea le tele o mataupu i le gagana Peretania? tusia linguists po nei na o le tolu: o le faamatalaga, e faavavau ma o. O le mea moni o loo latou manaomia faanatinati, ua faapea mai ia le itiiti ifo i le mea moni e faapea i le mau o le aso nei, ua latou nofoia e uiga i le 9%. Ae e faapefea ona latou oo i ai ma pe aisea?

Le talafaasolopito o le tulai mai ma le atinae

ua maua mai le mataupu faavae e faavavau mai se upu se tasi - "tasi". O nisi taimi mo le faigofie o le faaleoga, ia e manaomia ai le tulaga o se - e tupu pe a le nauna e mulimuli mai ia te ia, e amata i se vaueli. O le suiga o le fua o se nauna demonstrative e faapea - ". Le tasi" O le mea moni, e faaaoga ai le uluai tulaga o le mataupu, i le o loo maua lea i le mataupu faavae i aso nei, o se itiiti faigata, ina ia malie ua mauaa i le gagana o ituaiga o aso nei. I le ala, le tala i le amataga e aoga tele mo le malamalama mea i mataupu e talafeagai ona fai a, ma i lea - le.

galuega tauave o le Vaega

I le gagana Peretania, mo le tele o seneturi e faia se tonu faigofie mo faiga kalama gagana Europa. Iinei, e auauna atu i le mataupu e pei ona avea o se faatatauga o le nauna, ae tuuina atu se faamatalaga itiiti - ai sima po o faamatalaga otooto, countable pe leai, pe na taʻua muamua. O lenei simplifies le mataupu, aua, mo se faataitaiga, i Siamani, o le vaega lava lea e tasi o le tautala aumai ai nisi faamatalaga e uiga i le mataupu, numera ma le ituaiga o le mulimuli ia te ia iunite lexical.

O le fuafuaga o le tusiga o loo i luma tonu o le upu lea e faasino, pe ao lei mauaina. I le ala, e mafai ona avea le na o se nauna, ae substantivized adjectives ma participles ma ituaiga upu. Ae peitai, e mafai ona tauaveina le vaomatua kalama. Lea mo le faigofie, e mafai ona tatou manatu o vaega uma o le tautala, nouns - ina ia latou masani ona faaliliuina i le gagana Rusia. aua nei galo e uiga foi adjectives ma numerals, ae e sili atu e uiga i lena mulimuli ane.

ituaiga o mataupu

O lea, e pei ona ua uma ona taʻua, linguists iloa tolu ituaiga: maʻoti, e faavavau ma o. Le gata e mafai ona fenumiai ma le toesea ai o le mataupu faavae i tagata uma, ae e le o - o loo faaaogaina i latou i luma uma nauna, ma e leai se tuusaunoaga. E na taua ai le malamalama ma manatua le auala e faatulaga i latou, ma o le aofai o mea sese o le a pauu malosi.

faʻaaogā

O nisi ituaiga o oloa i le gagana Peretania o loo manaomia e mautinoa lava i tulaga eseese. Ae o le auala e aoao ai? E tofu lava le nauna a e manaomia luma - o le mea muamua lena e tatau ona e manatua. Ma le mea e mafai ona aafia ai le tele, e oo atu i le taua o le upu. Ae e sili atu lava o taimi ina leaga, ma e tusa lava pe e te faia le amanaiaina le tala i totonu o le fesili, o le a malamalama i ai tagata e tautatala. Vaai e pei o lenei, ae peitai, o se si ese, mo se faataitaiga, e pei o nouns uma i se fuaiupu e masani ai i Rusia sa na o le i le tulaga nominative. Suesueina o le kalama i fafo, e tatau ona faagasolo mai i le mea moni e faapea ua atiina ae e le na o lea, ma e tatau ona faaaloalo ai lea.

I se tulaga lautele, o le faaaogaina o le tulafono ua taua e faapea:

  • Le mataupu faavae faavavau o loo faaaogaina i se nauna i le toatasi (patino ma countable), o loo taʻua mo le taimi muamua. moni foi lenei o loo fausiaina. Foi, o le mataupu faavae faavavau o loo faaaogaina pe afai o se tagata / mea igoa o se tasi o a plurality o le e pei o.

E i ai se polo i luga o le fola.

Ou maua ai se pepe meataalo.

Loʻu uso o se tamaitiiti.

  • Le mataupu faavae maʻoti i le gagana Peretania e talafeagai pe a tatou talanoa e uiga i se mataupu e masani ai po o le seti. Foi, e faaaoga i taimi uma ma nouns tuufaatasi ma adjectives i luma i foliga lelei. Le lava lea e tasi e faatatau i le le faatapulaaina o le faamatalaga, ona faaliliuina mataupu a le uiga "o le tutusa lava".

E i ai se polo i luga o le fola. e mumu le polo.

Ua ou maua le pepe meataalo e sili ona lelei.

O lenei toe o ia le Bob sa ou fai atu ia te outou e uiga i.

Afai i luma ua i ai se possessive le nauna (aʻu, outou, o lona, ma isi. D.) Po o faasino (o lenei, o le, o nei, oi latou) nauna po o se fuainumera, ona latou suia le mataupu, ma ua le toe manaomia.

O le a foliga mai e faigofie mea uma. Ae e le o mea uma, ma e tatau ona iloa e uiga i nisi o vaega e mafai ona fetaiai.

tulaga faapitoa

O le suesuega o le a alu faigofie tele pe afai sa matua faigofie e faamatala pe faapefea ma o fea e tuu ai le mataupu. Tuusaunoaga i le gagana Peretania, le mea e leaga, e le masani ai, ae aunoa ma i latou e tele nuances, e aunoa ma lea, aue, o le a tumau pea le iloa tusitusi.

A SUʻESUʻEGA (SE):

  • e sosoo ma se nauna faamatalaga otooto, afai ei ai se faamatalaga e faamatalaina;
  • e mafai ona faaaoga i luma o se nauna e tatau ai o lona uiga "o se tasi", "o se tasi";
  • tu i luma o se nauna, pe a e manaomia le taua o le "tasi" po o le "tasi" (o nisi taimi e le mafaitaulia);
  • faaaogaina i collocations patino.

LE SUʻESUʻEGA:

  • i le gagana Peretania, o loo tu i tafatafa o le igoa denoting atoa aiga atoa;
  • Ua faaaogaina ina ua faasino atu i le manatu, o le na o le tasi o lona ituaiga (o le lagi, o se masiofo);
  • faaaogaina i igoa o nisi o atunuu e aofia ai le afioga malo, tuufaatasiga, malo faitele ma i isi..;
  • tau fausaga ina ua mavae se tasi o, o le tele, e masani lava pe a mavae uma ma mea uma (ma countable na);
  • faaaoga ma le nouns ulufia e faamamafa atu le taʻutaʻua o tagata na latou fai ma sui;
  • manaomia i luma o tagata i le uiga o le "tagata";
  • E faailoa mai ai se vaitaimi e tuufaatasi denoting strata lautele eseese;
  • nauna i le tulaga silisili, e faailoa se mataupu eseese;
  • tuuina i luma o le fuafuaina o le tasi, sosoo ai (o lona uiga "sosoo"), mulimuli (muamua), i le mulimuli;
  • E manaomia ona tatou numera ordinal;
  • faaaogaina i taimi uma i le vaega o le malamalama;
  • o vasa, sami, vaitafe ma isi faalapotopotoga o le vai tele vagana ai tuusaunoaga (alavai oi eseese ma vaituloto);
  • atumotu ma igoa, o vaega o le motu;
  • ma faiga igoa filifili mauga;
  • ma le igoa o le toatele o le faalapotopotoga faaupufai ma isi faava o malo ma le atunuu;
  • masani ai ma le igoa o le falefaafiafia lauiloa, oloʻo faatufugaga, fale mataaga ma isi etc..;
  • ma le igoa o mea e tutupu tetele taaloga;
  • faaaogaina i collocations patino.

Ioe, o se lisi faagaeetia, ae e tatau ona manatua o le manatu e le afaina pe afai o le malamalama e le o faaaogaina i le faiga.

o mataupu

E tusa lava pe e foliga mai e le o, o le a maua le mautinoa. Le toesea ai o le mataupu i le gagana Peretania, o, ona o-pepa faatumu - o faamatalaga foi e uiga i le ala o le upu e oo mai ina ua mavae le va. O lea, o tulaga faaaogaina e pei o mea nei:

  • Filifili se isi faatatauga (nauna, o se fuainumera po o le leai negation);
  • muamua faaaogaina nauna i le numera tele;
  • igoa lelei, o le igoa o le aai, konetineta, atunuu (faatasi ai ma tuusaunoaga), masina, aso o le vaiaso, aoga;
  • nauna lavelave;
  • igoa faasaienisi;
  • Nusipepa igoa, pe afai o le mataupu o loo i ai e le o aofia ai muamua;
  • nauna mafaitaulia;
  • le igoa o le motu o tagata taitoatasi;
  • igoa o vaituloto ma gatai;
  • le igoa o le tumutumu o tagata taitoatasi;
  • ulutala / mekasini;
  • nauna, auauna atu o se faasinomaga;
  • i le tuufaatasiga, o lona uiga taaalo mea fai musika po o taaloga;
  • tagata o se aiga e tasi e faasino i le tasi i le isi;
  • i nisi o fuaitau seti.

E foliga mai e matua faigata lava, ae e leai. O lenei malamalama o le a oo mai malie i le faagasologa o le suesuega, ina ia manatua faapitoa nei tulafono e masani lava ona le manaomia. Ma, i le ala, o lenei fuaiupu e masani ona atiina ae vave atu nai lo le fesili i le ala e faaaoga le mataupu faavae i le gagana Peretania, ona ei ai ni faatagaga ma tulaga faapitoa, e sili atu.

E faapefea ona e manatua?

E pei o so o se isi fanua o le malamalama, e na o le faatinoga. Le iloaina o le talitonuga, e tatau ona maua i taimi uma a faaaogaina ai. O le mea moni, ao i ai i le siosiomaga o Rusia e tautatala, e faigata ona maua se soa, ae maise lava pe afai ua faatoa amata le suesuega. Ae i se vaitau o le computerization aoao e le o se faafitauli e vaavaai mo isi fetusiaiga i le initoneti. Ae peitai, e taua le iloiloina e tatau ona atoatoa le faiga, ma aoaoina le tomai e tatau ai i le uluaʻi gagana. Muamua e tatau ona e mafatia ma le maasiasi, le teuina o upu ma le manatuaina o le faaupuga e masani ai, ae te le oo lava i ai e mafaufau e uiga i le mea e tuu ai le mataupu i le gagana Peretania, ma o fea - a. Ia, pe i ai ni masalosaloga matuia, e mafai ona e alu i se itiiti togafiti ma suia i se possessive nauna po o se upu nisi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.