Tala Fou ma le SosaietePhilosophy

O le fa'amalologa o le ... Fa'alogologo ma patristics

O le vaitau o filosofia anamua i Europa e tusa ma le sefulu seneturi (mai le V i le XV). O le vaeluagalemu o tausaga i filosofia ua vaevaeina i ni vaega sosoo se tolu: apologics, patristicism, sciences.

O le vaega autu o le filosofia o le Medieval sa Theocentricism, ma sa faavae ia i tenets le tusi paia. E tusa ai ma le toatele o tagata i le taimi o Tutotonu Ages e fesootai ma le "taimi pogisa" pe taofia toetoe le faasaienisi Europa i lona atinae. Ae pe na moni? O lo'o ta'ua i le tusiga ia vaitaimi o le Vaitausaga Tausaga e pei o patricic ma apologetic, fa'apea foi ma o latou sui lauiloa.

Fa'aaloalo ma Patisisi

O le filosofia o le Middle Ages e tele lava ina ta'ua lelei "le filosofia o le tusiga," aua o le au failautusi o lena taimi na masani ona tagofia le fa'amatalaina o tusitusiga fa'alelotu. O le taimi lava lea e amata i le seneturi lona lima, ma o saienitisi e fa'apena ona amataga i le pa'u o le Malo malosi o Roma. O fa'amalologa ma patricic ua na o ni vaitau muamua lava i le filosofia o le Vaitausaga Tutotonu, mulimuli ane i le isi. E tusa o nei vaitau o le a talanoaina i lenei tusiga.

O fa'ata'ita'iga o le amataga lea o filosofia anamua na tula'i mai e puipuia ai manatu o le faaKerisiano mai manatu faapaupau faapaupau. Ua vaaia e le au Apologia le filosofia o le faa-Kerisiano e avea ma faavae o filosofia.

Mulimuli ane, ua tulai mai le patristicism - o le aoaoga faavae o le ua ta'ua o "Tama o le Ekalesia", lea o loo faatulaga mai ai vaega taua o filosofia faa-Kerisiano ma aoaoga faalelotu. O le taimi lena na atia'e ai faiga fa'apitoa fa'alelotu-fa'apitoa.

O le a le uiga o le upu "apologetic"

I le faaliliuga mai le Eleni, "apologia" o lona uiga "puipuiga." O fa'amalologa o le puipuiga lea o le amataga o le Kerisiano mai le faapaupau. O le tagata sili ona lauiloa o Justinian Martyr.

O le upu "apologics" i le filosofia na foliga mai e leai se mea na tupu. O le mea moni, o tusitusiga a le au puipuiga o le faa-Kerisiano ua taua o le faatoesega. Mulimuli ane na fa'aaoga foi lenei igoa e fa'aaoga ai le taimi atoa o le talafaasolopito.

O galuega autu o apologists vave

Puipuiga o nu'u Kerisiano ma le lagolagoina o le aia tatau e fa'ata'ita'i ai se lotu fou o sini autu ia e fa'aalia mo i latou lava. Na faaalia lenei mea i le tusiaina o galuega, lea na fa'amuamua i sui o le mana - o tupu ma kovana. I a latou tusitusiga, sa taumafai le apologists e faatalitonu taitai o le faamaoni o tagata tapua'i o la latou tapuaiga fou. O le tele oa latou galuega, latou te na o le auina atu i alii le lelei, o lea latou te faitauina ai.

I tulaga o le sauaina faifai pea, na taumafai le apologists sili latou te mafaia ina ia latou iloa la latou tapuaiga. Sa latou lauga atu foi ia latou aulelei, o ulua'i Kerisiano. I le taimi lava e tasi, na latou matua musuia i latou i le manatu o le tutoatasi ma le filifilia ma uunaia le fasiotia faamaturo.

Muamua apologists ma o latou uiga faaalia i filosofia

Na fa'afefea ona fa'afefea e le au Kerisiano apologics ma ona sui ia filosofia faapena? O se mataupu taua tele, lea e tatau ona mafaufau i ai. I le lautele, e taua le matauina, o le apologists e fesootai ma le filosofia nai lo le fefe ma le ita. O le tele o filosofia faapaupau na latou tetee i le atamai o le Atua. I le taimi lava e tasi, e le'i vavaeeseina e le apologists le avanoa na "faapupulaina" ai nisi tagata faapaupau ona o filosofia ma liua i le faaKerisiano.

O le to'atele o tagata su'esu'e e talitonu o apologists i le tino ma e le o ni tagata atamamai. O i latou o ni failauga. O le fefinaua'i ma tagata popoto ma a'oa'oga faapaupau, na latou fesiligia ai Keriso ina ia faamaonia ai o mea lelei uma ma le talafeagai i faiga faapaupau e le sili atu nai lo le faaaliga a Keriso Logos.

O galuega o uluai apologists na amata ona aliali mai mai le seneturi lona lua. Faatasi ai ma apologist sili ona lauiloa o Justin Martyr, Aristide, Tatian o Asuria, Athenagoras, Quintus Tertullian ma isi leologics-philosophers.

Martian Aristide mai Atenai

O le faatoesega muamua, lea na oo mai io tatou aso, ua tusia e saienitisi i le 125 TA. O lenei galuega Marciana Aristide mai Atenai, lea sa faatatau i le Roma Emperor Adrian (po Antonin Pia).

I le tusi o le faatoesega, na fai mai ai Aristide o le lalolagi na te lafoina se ituaiga malosi malosi, o le Atua lea. O le Atua lava Ia e atoatoa, e le mafai ona mausali. I le taimi lava lea e manatu ai Aristeid e sese le faitau, o se Atua moni, ese atua ese o Hellenes, aua o loo i ai o latou faaletonu faaletagata, ma o lea e le atoatoa. Ona o manatu sese e uiga i le Atua, i le manatu o le faifilosofia, o taua ma taua i totonu o tagata e tupu. Ua faamautinoa mai e Aristide ia i tatou e na o Kerisiano ua i ai le sa'o sa'o e uiga i le Atua ma valaau atu i atunuu uma e faamamalu ia te ia.

Justin Martyr o Samaria

A aunoa ma aoaoga a Justin Martyr, e matua faigata lava ona mafaufau i se vaitaimi o filosofia e pei o apologetic. O lenei faifilosofia femalagaai-leologian, o le sa ola i le 110-167 tausaga. Na oti o ia i le maliu faamaturo i Roma.

E tolu galuega na totoe ia te ia: "The First Apology," "The Apology Two," ma le "Talanoaga ma le Faanatinati o le Iutaia." Philosophy, e tusa ai ma Justin, o le ala sa'o lea e ta'ita'ia ai i tatou i le Atua. E tusa ai ma le faamatalaga a Justin, o le fiafia ia te ia o se fonotaga ma se toeaina na ia amataina se talanoaga e uiga i le Atua ma le agaga. Na ta'u atu e le toeaina ia Justin o upu moni uma e mafai ona faitauina i le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou. Ina ua maea lenei talanoaga, e tusa ai ma Justin, na avea o ia ma faifilosofia.

Tatian Asuria ma lana galuega

O mafaufauga tau mafaufau na tuuina atu i le lalolagi se isi togafiti mata'ina: o Tatian Asuria, o le na soifua i le 120-175 TA. Na malaga tele, ma ina ua taunuu i Roma, na avea o ia ma se soo o Justin Martyr (ae lei leva ona maliu).

O le galuega autu a Tatiano - "Tautalaga faasaga i Hellenes", na tusia i le 166-171. I lana galuega faatusatusa le faifilosofia o filosofia anamua le aoaoga faavae Kerisiano, valaau atu ia te ia "tatou filosofia." I ona tagata tetee Tatian e matua le fiafia, ma talitonu latou te "lalagaina mea uma latou te mananao i ai." O le mafua'aga lenei, e tusa ai ma le faipule, e finau tele le au failotu anamua. Ua teena e Tatiano o le Eleni na fatuina le filosofia, ma ta'ua "o tatou filosofia" se tasi e matua atu nai lo le tusi lava ia. O le to'atele o faifilosofia, e tusa ai ma Tatiano, na latou suia tusitusiga ma a'oa'oga a Mose ma isi saga tali tutusa.

Quintus Septimius Florence Tertullian o Carthage

O le apologetics Kerisiano e le mafai ona aunoa ma lenei igoa. O le faaupuga "Ou te talitonu ona e le aoga" ("credo quia absurdum") o le toe fa'amatalaina o se vaega o lana galuega. Na faailoa mai e Tertullian le tele o manatu Romanized i totonu o le Ekalesia Katoliko.

Tertullian e matuā faitioina filosofia faapaupau, vavalalata i le manatu faavae o le talitonuga mama, e aunoa ma se tagi mo le atamai. Ua lauiloa o ia o le tusitala o paradox lea e tuu ai le faatuatua i luga atu o le mafaufau, ma o le le moni o soo se mea moni e tatau ona faamalosia ai le faatuatua o le tagata. "Ou te talitonu, aua e valea ...".

Augustine le Amuia ma lana a'oa'oga

O le sili na sui o patristic o St. Augustine, lea ua i ai se aafiaga taua i le filosofia Medieval atoa. I ana a'oa'oga, na manuia ai o ia i le fa'afeso'ota'i lelei o Neoplatonism ma fa'asalalauga o le faa-Kerisiano. I luga o lenei tulaga, na te taulimaina le leaga e pei o le leai o se lelei.

"Ou te talitonu, ina ia mafai ona malamalama," o le autu autu lea o le talitonuga o Augustine i le malamalama. E aunoa ma le lafoaʻia o le malamalama fetaui tonu ai, ia faamautuina ai le pule le faatuaoia o le faatuatua. Na pau le faaolataga o le tagata, e tusa ai ma le talitonuga o St. Augustine, o le auai i le ekalesia Kerisiano. O se tagata sili ona atoatoa leologian e mafaufau i le agaga o le tagata, ma o le mea lea ua tausisi ai i le gauai atu i ai, ae o le taofiofia o lagona fiafia ma manaoga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.