Soifua maloloinaSoifua Maloloina

O a vitamini e fou i kukama? O a fuamini e maua i kukama? O le a le tele o vaitamini i totonu o le kukama?

Masalo, o le a leai se tagata nofo toatasi o ia, i le taumafanafana, vevela aso, ua sauni e lafoai se kukama faigofie ma le manaia. Ma afai latou te i ai, latou te le iloa po oa vitamini o lo'o i totonu o le kukama!

E maua i luga o se taga mea'ai ma faigofie ona eliina, e avea ma tupu o ipu o le tautotogo-taumafanafana. O lona tuufaatasiga i luga o le 8/9 e maua i le vai, ae o le 1/9 o se faleteuoloa o elemene e le mafai ona suia e le mafai e le tino ona galue na o ia lava.

O le fualaau faisua e sili ona alofagia e se tagata, i le vaitau o le tuputupu a'e, e teuina i totonu o apa mo le taumafa i le taumalulu.

Talafaasolopito o foliga vaaia

O le fuaina o fua ma fa'alauteleina i le tuputupu ae i le gagana Latina, o le kukama e eseese lava ona a'a ma e le o se aganu'u Lusia. O fa'amatalaga muamua o lo'o maua i tusitusiga a Initia nai lo le 5000 tausaga talu ai. O le iloaina o vitamini o loo i totonu o kukama, o se fualaau faisua na vave ona pau i le alofa i Aikupito, Eleni. E tusa ai ma Rusia, o loo i ai manatu na aumai mai Asia ma e masani ona faaaogaina i le seneturi 16.

O aso nei e mafai ona e feiloai ma aiga o le vao i kukama i Initia. E i ai se tala fa'asolopito e faapea, a le maua ni kukama, na fa'atonuina e le au turuki e tipi le manava o le au failautusi ina ia iloa ai po'o ai na 'aina le fualaau aina na auina atu ia te ia o se meaalofa.

Fa'avaeina o oloa

Ina ia tali le fesili "oa fualaau i kukama" e tatau ai ona fa'asese le tuufaatasiga o le fuala'au i luga o fata. O fuainumera e tu'uina atu i le 100 kalama.

O le elemene autu o le vai, o le kukama e 95.2 kalama. Carbohydrates i le tuufaatasiga 3.6 grams ma aofia ai: suka 1.7 g; Starch 0.8 gr; Fiber 0.5 gr. O le sea o le malolo e matua laitiiti lava pe a fa'atusatusa i pateta e 1:20, o lona uiga, i le taimi mulimuli e 20 taimi e sili atu. O fuala'au maualalo-calorie i le tuufaatasiga ei ai foi ga'o (0.1 g.); Puipuia (0.7 g.) Ma totō vaovao.

Vitamini: B 1,2,3,6,9; A, E, C, K, PP.

Microelements: potassium, phosphorus, calcium, magnesium, sodium.

Microelements: seleni, iron, fluorine, zinc.

Fa'atasi uma i le 100 kalama o le kukama e na o le 14 kcal.

O le a le tele o vaitamini i totonu o le kukama?

Faatasi ai ma vitamini ua lisiina, o se nofoaga mamalu e maua mai i le acoriso (C), lea o le tuufaatasiga o le fualaau faisua e 10 mg. Ua iloa le vitamini mo lona antioxidant, o mea puipuia, faatosinaga lelei i luga o le psyche ma fesoasoani ai i le taua mo ni mea laiti. O le mea moni, o lo'o i ai le seleni i lona fa'atulagaina, o le acid ascorbic e le o se tauva i lemoni, ae e le mamao ese mai ai (i le lemoni o le vaila'au C e aofia ai le 40 mg i le 100 kalama o le oloa).

O le i ai o vitamini A, E fa'aleleia le gaosiga o le palakene, puipuia le tino mai siama ma fa'ama'i pipisi. Fa'afetai i nei kukama vitamini o lo'o fa'aaogaina i le cosmetology o se vaega o maso mo le fa'amamaina o pa'u ma fa'amamaina foliga.

B vaitamini i luga o le mamafa patino i le tuufaatasiga o fualaau faisua nofoia le tulaga mulimuli faatasi ai ma isi aogā, ae o lo latou vaega toaitiiti e mafai ona lelei uunaia ai le metabolism.

Potassium

I le malamalama ai pe o le a le vitamini o loo i totonu o kukama, e le talafeagai le tuu ese o mea oona, lea i le tuufaatasiga o le fualaau faisua e 141 mg. O lenei elemene elemene e maua ai le ola masani o le olaga o se tagata: fa'afoe le maualuga o mea aoga ma masima; Lagolago le galuega a fatuga'o; Tauivi ma le vaivai; Fa'ateleina le mamafa o le toto ma aveesea ai toxins.

O le tele o le potassium i kukama e tutusa ma lona i ai i le strawberries, aniani ma mandarini. O le aso manaomia mo lenei elemene mo se tagata e 2 kalama / aso, o lona uiga, e 'ai le 300 grams o kukama, e mafai ona e tu'uina atu i le tino le 21% potassium mai le fua faatatau o le aso. E sili atu lenei mea, aua, e faaopoopo atu i kukama, e 'aina e se tagata aano o manufasi, pateta, fualaau (fa'i, fuala'au suamalie) i le aso, lea o lo'o i ai foi lenei metotia.

Faamanuiaga o kukama

Fa'afefe kofe, aemaise lava i se vevela vevela, manatua pe o a vitamini i kukama fou, tu'u ese se ipu i se meainu ma 'ai se fualaau sili ona lelei ma lelei. O fa'amanuiaga o kukama e faapenei:

  1. O le maualuga o mea'ai o le vai i kukama e fesoasoani i le tino e aloese mai le fa'amalolo, aveese toxins.
  2. Pe a matauina e le foma'i le faaaogaina o le sua mai le kukama e mafai i nisi tulaga ona vaevae maa i le gallbladder.
  3. O le lamatiaga o le kanesa o le susu ma le prostate gland, centerus, ma le ovaries ua faaitiitia.
  4. O le fa'aolataga o lo'o fa'aitiitia le mamafa. O tagata e fa'amalosia e nonofo i meaai, e le masalomia, e mafai ona fa'aaogaina se fuala'au maualalo-calorie, e aunoa ma le fefe mo le mamafa. Ioe, i se tulaga taua.
  5. O vaila'au mo le ma'isuka. Kukama sua o loo i sela manao hormone o le pancreas e maua inisalini.
  6. Tulaga masani o le mamafa. O le ta'ita'i ile vitamini - potassium, fa'atasi ma le magnesium, e fesoasoani i tagata e maualalo le maualalo o le toto.
  7. I le olaga i aso uma o le soloi o le fa'ata i totonu o le faletaele ma se kukama o le a fa'aitiitia le puaoa. O se faitoto'a fa'apipi'i ma se kukama sima ua gaosi o le a galue filemu.

O le faaolataga o tamaitai

O a vitamini i kukama - o lo'o fa'amalamalamaina, ae o lo latou a'afiaga ile faatosinaga tamaitai e le. A o suia, e le mafai ona e fiafia i le tofo o se fualaau lanumeamata, ae faaaoga foi i fafo, teu tupe mo mea matagofie.

E vave ona vave aveeseina le fulafula o laumata ma fa'anofo le vaivai mai se taimi umi i le komepiuta o le a fesoasoani i ni fasi keke kukama. E na o le tatau lava ona aveese le fai-up mai mata ma, faapipii poloka kukama i laumata, taoto i lalo mo le 10 minute. O lenei metotia e fesoasoani i le fa'aumatiaina o va'ai pouliuli i lalo o mata.

I le sailiga o se lanu manaia matagofie, e tupu ai le pa'u. Aveese le fa'avauvau i luga o vaega fa'apitoa o le tino (face, neck) e fesoasoani i se maso o kukama.

Fa'amalosi le pa'u o foliga, sulu'u lamolemole, aveese suauu, toe fa'afouina foi le mana o taualumaga ma meafaigaluega e fa'atatau i kukama.

O le iloa o le a le vitamini o lo'o i ai le kukama, e le iloa e le to'atele o le fa'aaogaina o fualaau faisua o se mea'ai ma mea teuteu, e mafai ona a'afia ai le fa'aumatia o le cellulite.

Pamu kukume

O le oloa e sili ona manaia ma e tatau ai ile laulau fiafia. O kukama ua fa'amamaina e fa'alauteleina ai le mana'o ma fa'aopopo le tofo vela i ipu. O a fuamini e maua i kukama pe a uma ona puipuia? O le mea e leaga ai, ma le fa'afefe o le fualaau faisua ma fa'apipi'iina i le vevela, togafitiga o vitamini, ae o lo'o tumau pea elemene.

I le taimi o fermentation (o lenei e faatatau saline nai lo Piko) faia acid lactic, lea ei ai se aafiaga aoga i luga o faiga metabolic, faatuina o le suka ma le malosi tuuina atu o le tino.

Ona o le maualuga o le masima, o kukama ua saunia i lenei auala e le fautuaina mo tagata e maua i le hepatitis, cholecystitis ma cholelithiasis. E le gata i lea, o kukama ua kukaina e le aofia mai le taumafataga mo le atherosclerosis, fa'ama'i fatuga, toto maualuga ma le ga'o masani.

Lapataiga

O le iloa o mea vitamini i kukama e taua le iloa e uiga i a latou fa'ailoga. Fualaau faisua ua tupu a'e i le palapala ma vailaau e tineia ai manu faalafua e le fautuaina mo soo se tasi. Afai ei ai le le mautonu e uiga i lo latou tupuaga, ae e mana'o moni e 'ai se kukama muamua, ua fautuaina e puipuia le fualaau faisua e ala i le aveeseina o le pa'u.

Tagata mafatia mai faamai o le manava: gastritis, papala, hyperacidity, ua contraindicated i lenei oloa. e tatau ona avea tamaitai Maitaga faaeteete o le faaaogaina o fou ma aemaise lava Piko. Pe a inu, manava le manava, afaina ma le fusi e mafai. I se vaega itiiti, o se faleteuoloa o vitamini, microelements ma na o se mea'ai fiafia i ipu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.