Soifua maloloinaSoifua Maloloina

E fa'afefea ona fafaga se tina tausi ma'i? Tea mo tina tausi ma'i. Fa'aaogaina o le Hypoallergenic mo tina tausi ma'i

Afai ina ua mavae le fanau mai manatu se fafine na e uiga i le auala e faamalieina ai se tamaitiiti, o aiga e masani lava ona tulaʻi mai le isi fesili: " O le a e fafaga a faafailele tina?" E toatele tagata e manatu sese ua faia e apa ma e le mafai ona i ai i le vaitaimi lactation. O le i'uga, o nisi fafine e mulimuli i mea fa'amaoni, lea e le gata ina aoga, ae e matua afaina lava. O lea, o le mea e fafagaina le faʻasusu tina? O a meaai e tatau ona i ai i le taumafataga, ma o a mea e tatau ona lafoai? E mafai e tina tausi ma'i ona i ai apu, fualaau suamalie, kofe, pulou? E uiga i nei mea uma ma le tele o isi mea o le a matou ta'uina atu i le tusiga.

Fa'amauina o le susu

O le tulafono autu - ia ave se ituaiga natura masani o mea taumafa ma le itiiti ifo o mea oona ma fa'asaga. I totonu o le sosaiete, o le talaaga e salalau e tatau ona 'ai i le taimi o le lactation mo le lua, ona o le tele o le susu e tuusa'o lava i luga o le tele o mea taumafa ua gaosi. O le mea moni, o se mea sese sili lea. O le fafagaina o susu o se gaioiga masani! Na fa'amautinoa e le Tina o le natura, e tusa lava po o le a le tulaga o le siosiomaga, o susu susu o lo'o i ai mea uma e mana'omia mo le pepe. Ma le mea uma, na tausia fanau i taimi o le nofo pologa ma taimi o taua. O le tele o le susu e faalagolago i le lelei o le tamaititi e maua ai le susu ma le numera o mea fa'apipi'i.

O aso uma, e mana'omia e le lactation pe tusa ma le fitu selau kalori. Afai o le fa'ailoga pe a uma le tu'uina atu e lava ma paleni, ona fa'aaogaina lea o le lima selau kaloli mai meaai, ma o le isi lua selau na totoe mai faleoloa ga'o. O le tino i le taimi o le maitaga e fa'apupulaina ai le ga'o fa'apitoa mo le gaosia o susu susu. Afai e taumafa se fafine, o le a fa'aaogaina lenei fa'asoa i luga o le mataupu faavae o "mea uma i luma." O lona uiga, i totonu o le suāsusu, o mea'ai e le sau mai mea'ai, ae mai le tino o le tino. O le mea lea, e tusa lava pe le o eseese le lisi o meaai mo se tausimai tausi, o le tuufaatasiga o le susu o susu o le a sili atu ona lelei nai lo soo se mea fa'afefiloi. I le tulaga o se mea'ai itiiti, o le mea e maua i vitamini ma ga'o i le susu o le a fa'aitiitia sinamu, ma o le tele o palatini e le suia lava. Ae o le mea moni, e le o lona uiga e mafai e se tasi ona matelaina pe 'ai foi ia i aso uma. Sa matou talanoa e uiga i tulaga fa'amalosi, ae i se tulaga lautele e mana'omia le eseese o le taumafataga.

Tapulaa i luga o meaai

O le faanaunauga o le pepe faatoa fanau mai e le lava lona matua e faatuai ai mea'ai e sau i le susu, o lea latou te ulufale ai i le toto. Ona o lenei mea, ua na o le hypoallergenic oloa mo le tausimai tausi. E tatau ona fa'atapulaaina le taumafa o vao, soya, mūmū mūmū, honey, seafood, nati, fuamoa moa, kofe, vine, mushrooms, sukalati, susu susu, koko. E le o lona uiga e le mafai ona e 'ai. E mafai, ae o le ulufale i le meaai e tatau ona faasolosolo malie, i ni mea laiti. Afai e leai se fa'afitauli o le tamaititi i le mea na tuiina (e leai se pa'u pe mumu o le pa'u, suiga i le ogaumu, fa'aleleia le gaosiga o le kesi), ona mafai lea ona e fa'aititia le aofa'i o le fa'aaoga. Ma afai ua aliali mai le tali, e mana'omia le vavae ese o le oloa mai meaai.

O le a le mea e le mafai?

E tatau ona lafoai atoa le ava malosi ma mea'ai fafo. E le gata i lea, o oloa e le fautuaina mo le lacting o tina, o mea uma ia e aofia ai fa'asao, mea'ai (saccharin, glutamate, nitrates, cyclamates, aspirin), o mea e fa'aogaina.

Aua le fa'aaogaina ma ia le aofia ai se oloa faapitoa mai le taumafataga atoa, e tusa lava pe iai le allergy i le tamaititi. A o'o mai se mea'ai i le tino o le tamaititi e ala ile susu o susu, e atia'e e le tamaititi le faapalepale (faapalepale o mea'ai), lea e mafai ai i le lumana'i ona puipuia le foliga o se tali.

Mea taumafa i aso muamua talu ona fanau

O meaai e tatau ona faigofie ona fesuisuiai ina ia le o malosi tele le mea'ai mo le gaosiga. O a mea e mafai ona e 'ai? O le fa'amalosia o tina i le aso muamua pe a uma le fananau mai, e mafai ona tu'uina atu ni mea'ai po o se falaoa pa'epa'e (e le o se mea fou), mea'ai susu (susu susu, kefir, cheese cheese, i sina mea itiiti - pata ma kulimi kirimoli). Mo le 'aiga o le taeao e mafai ona e' ai le pa'u po'o le susu susu, mo le 'aiga o le aoauli - fualaau suamalie. Mai mea inu suamalie masani, tila, compote e faatagaina.

Mai le aso lona lua e fautuaina le fa'alauiloa o aano o manu i totonu o le taumafataga. O le puna sili lea ona taua o le polotini maualuga, lea e matua talafeagai lava mo le masani ai o le pepe. E mafai ona fa'afefete manu i le auala o le uu po o le tipi masani, fasi mea'ai, i totonu o se afifi kuka. E masani lava, o tagata o le aiga oe popole i mea e fafagaina ai se tina tausimai e talitonu i punaoa eseese e le mafaamatalaina o faamatalaga, ma o se taunuuga latou te faia se meaai sese mo se tamaitai. Mo se fa'ata'ita'iga, ei ai le manatu e tatau i le mummy i le taimi o le va'alele ona tu'uina atu mea'ai a le manu, aua e faigata ona eli. O se faaseseega lenei. Ua faamaonia e tagata faapitoa o le taumafaina o mea'ai o manufasi e fa'aleleia le tulaga masani o se fafine pe a uma ona fanau ma mafai ai ona toe fa'afo'isia se vaega ua leiloa.

Faatasi ai ma le masaniga o le gaioiga, amata mai i le aso lona tolu talu ona fanau mai, e mafai ona e 'ai mea uma e te fa'aaogaina. O le lisi o mea'ai mo le tausimai tausi e le tatau ona aofia ai na o le garlic ma aniani, aua o nei fualaau faisua e mafai ona tu'uina atu le suāsusu e le lelei ma le manogi.

Mea aoga

O tagata faapitoa i le susu e fautuaina e 'ai i le taimi o le lactation:

  • Fualaau faisua: zucchini, tamato, kāpeti pa'epa'e ma le fulufaila'au, eggplant, paukini, lapisi, salati lanu meamata, pi talavou, kāloti, beets table;
  • Fualaau: pears, apricots, plums, apples, pomegranates;
  • Berries: cherry, red ma curry currant, chokeberry, cherry cherry, fusi, gooseberry.

Ioe, aua e te ofo! O le mea moni, talu ai nei, legumes, apricots ma pears, e le o ta'ua le kapeti ma kukama fou, sa i ai i lalo o le faasaina sili, i le faalavelave faafuasei, ia tautala. Ae e te mana'o e fa'aaoga i meaai masani? E tatau! O le mafua'aga lea e mana'omia ai ona fa'aititia malie nei mea uma i le taumafataga, o le mea moni, fa'atasi ma le mata i le tulaga o le pepe. E le o lona uiga o Tina o le a nofo i lalo ma ai le afa kilogram o fugalaau poo se kilo o le apricot. I mea uma e tatau ona e iloa le fuataga, e tatau ona paleni le lisi. Ina ia maua ai meaai talafeagai, 180-200 kalama o aano o manufasi po o i'a i le aso, 100-150 kalama o le si'osi'usi po'o le 500-700 milliliters o le susu, 15-20 grams o le pata, 200-300 g kalama, 20-30 kalama o kirimi kirimoli po'o kulimi, 20-30 kalama o le sisi, 10-15 gramu o le suauu manogi, tasi fuamoa, 500-600 g kalama, 40 kalama o le pata (oatmeal, buckwheat, ma isi), e le silia le 500 kalama o falaoa. E fa'afefea ona fafaga se tina tausi ma'i? Ioe, toetoe o tagata uma! E mafai ona ia 'ai e tusa lava pe sauerkraut. Ae e taua le matauina o le taumafa i le aso. E uiga i le taimi nei ma ta'u.

Malosiaga o le Mana

Products i GV (faʻasusu) ua lē faapito i taimi uma, ona i ai i lena taimi uma le faiga ma le totoga o loo galulue i se pao faapitoa. Taumafa e tatau ona lima i le ono taimi i le aso mo le luasefulu i le tolusefulu minute ae le'i fafaga. O lea vaeluaga e tatau ona faia ai le fa'aleleia o le galuega o le toe faafoi mai o le susu, ma ua maua e le pepe i le tele o le aofaiga. A o le'i o'o i le taeao o le fafagaina muamua (i le ono i le taeao) e le mafai ona e 'ai, ae ao le i o'o i le lua (i le iva i le taeao) e tatau lava ona e taumafa i le taeao. A'o le iva (i le itula e tasi o le aoauli), 'ai le lua o le taeao, ao le i fa (i le fa i le aoauli) ia' a'ai, ao lei lima (i le fitu i le afiafi), fafaga: 'ai sina fualaau aina ma isi meaai faigofie faigofie Itula o le afiafi).

Ioe, aua e te ofo, o le faasologa o le a faasolosolo ifo i lalo (tuai o le aoauli, tuai o le taumafataga o le afiafi). E tatau ona fausiaina le pulega o meaai i se auala o le taeao (muamua) e 1/3 o le aofaiga atoa o meaai, o le aoauli e sili atu nai lo le 1/3, ma o le taeao (le lua), meaai i le afiafi ma le 'aiga (aofa'i) e itiiti ifo i le 1 / 3. O le 'ai e le tatau ona faanatinati, ae le o le tamoe, ae i le laulau, fuafua, ina ia lelei le taumafa.

Carbohydrates

I le taumafa a tagata ta'itasi, o mea'ai ga'o e tele naua, talu ai latou te fa'atumu uma tau o le malosi o le tino. E limasefulu-pasene pasene o mea taua o caloric o le lisi ile aso e pa'ū i luga o nei vaila'au. Ua faamaonia e iai se sootaga tuusa'o i le va o le aofa'i o mea'ai ga'oina e le tina ma le faateleina o le mamafa o le tamaititi. Afai e sili atu le soona inu o le tino, o le a maua e le pepe le mamafa nai lo le masani, ma le isi itu.

meaai talafeagai mo faʻasusu tina ma carbohydrate - o fualaau faisua, cereals, fua, falaoa faia mai falaoamata saito (eg areto "Soifua Maloloina" ma le admixture o bran). E tatau foi ona e fai atu e uiga i fualaau mata ma fuala'au. Mo se tamaititi, latou te matua saogalemu lava, ma o manatu uma lava o lo latou afaina e le o fa'amalamalamaina. O le tele o vine, fualaau 'aina, fualaau faisua i mea taumafa (matou lisiina i luga), sili atu ona sili atu le sili atu ma le susu susu.

O le mea e ese ai, e tatau ona tatou fa'ate'aina fa'ata'ita'iga e uiga i apu. Mo nisi mafua'aga, e to'atele e talitonu o nei fua i le lactation taimi e fa'avasegaina fa'amalosi. Mo i latou o loo masalosalo pea e mafai ona maua e a tina tausi ni apu, sei tatou toe fai leotele: ioe, e mafai! O le mea autu e le o le fa'aalu i la latou aofaiga i le lisi ma iloa le fua. E sili atu le 'ai i fualaau lanumeamata, o lo'o aofia ai le tele o microelements, vitamini ma le u'amea. Ae e mafai ona e 'ai mūmū, ae le'i fufulu ese mai le peel - o lo'o i ai le fa'ailoga, lea e mafai ona avea o se mea e' ai.

Fats

Aua o le ga'o o le tino e le itiiti ifo, nai lo ga'o, pe'ā uma ona aofia i totonu o le fausaga o mea uma. Products mo lactating tina tatau ona aofia ai suauu fualaau faisua (olive, sunflower, cottonseed, soybean, sana, hemp suauu fanau , ma isi.) Ma manu (faamanino pata). Afai e le maua le ga'o mo se taimi umi, o le soifua maloloina o le tamaititi ma le tina o le a faateteleina. Ae o le tele o nei mea e afaina ai le tino: ua faia ai tulaga mo le aliali mai o le anemia, o le tetee atu i fa'ama'i pipisi ua fa'aititia, o le fa'asiliina o suauu calcium e fa'aitiitia. Ina ia puipuia le tele o le ga'o o le ga'o, e tatau ona fa'apula'a le fa'aaogaina o le palasi - latou te faateleina le ga'o o le susu. E sili e faaaoga gaʻo o loo maua i le susu oloa (kulimi oona, kulimi, pata) ma le susu, e faapea foi suauu o fualaau aina.

O fa'ala'au fa'ato'aga o lo'o iai i mutton, pusi ma puaa ga'o, margarine, e sili atu ona leaga, o le a le fa'aogaina i le tausisoifua ma le tamaititi. I aso uma, e tatau ona aofia ai le limasefulu kalama o le ga'o, o le totoe o le tino e sau ma isi mea'ai.

Vitamini

I le faaopoopo atu i mea masani e galue o se punavai o mea palasitino ma le malosi, e tatau ona tuufaatasia i mea'ai e tatau ai mo le ola. O fualaau. Latou te le fa'apipi'iina i siama, o lea e le mafai ona toe suia. O le mea sili ona taua o le ola maloloina o vitamini o le aofia ai i le tuufaatasiga o hormones ma enzymes - o meaola e ola ai, o lo'o avea ma faipule sili ona mamana o faiga fa'avaomalo. I le taimi nei, o le tele o vitamini e lauiloa, ae le o mea uma e matua manaomia mo le olaga.

I mea'ai a le tina tausimai, o le mea sili ona taua o:

1. O le Vitamin A o se tuufaatasiga lea e solo lelei i ga'o. O le mana'omia mo le vaila'au A i le susu o le lua ma le afa miligrams i le aso. I le tele o mea, o lo'o iai i totonu o le suāu'u (i le selau kalama o le oloa e sefuluiva milligrams o vitamini A) ma le ate ate (i le selau kalama - sefululima miligrams). E le gata i lea, o oloa e mafai ona fafagaina i se tausisoifua e fa'aleleia ai le fa'aaogaina o lenei tuufaatasiga fa'apitoa e aofia ai le pata ma le susu (aemaise lava i le autumn ma le taumafanafana, pe a maua e manu le tele o carotene - provitamin A). O Carotene i le tele o mea e maua foi i le pepa mumu, kāloti, tamato ma apricots. Ae o fuāla'au fuāla'au, o lenei elemene ua toetoe lava a toesea.

2. Vitamin B1. I le aso o le mana'omia mo lea mea o le 5 milligrams. O punaoa autu o ga'o ma falaoa. Ae manatua pea, i se tulaga lautele, o le vitamin B1 e le o aofia ai i totonu o le saito, ae i le pito i fafo, o le mea lea, i le gaosia o le falaoamata o mea'ai, lanu araisa ma isi mea mama, o le tele o mea ua leiloa. O le mea lea, e fautuaina e filifili ni mea'ai falaoa e faia mai le paranesi ma le falaoamata atoa. O le tele o vitamini B1 o lo'o maua i talo, oisa ma falala, falaoa saito na faia mai le muamua ma le lua o vasega o falaoamata, pi, vela, lefete, puaa, pipi.

2. Vitamin B2 (riboflavin). Faatasi ai ma se faaletonu o lenei mea, o le tamaitiiti e fa'agesegeseina ai le tuputupu ae, vavave ma ma'i o le tino i foliga o le gutu, matala mucous mata, ma pa'u pa'u. O le mana'omia i aso ta'itasi o se tausimai i le riboflavin e 3.5 miligrams. O punaoa lelei o sisi kulimi, fuamoa, aano o manu, susu, sisi, ate. O le tele o lenei mea o lo'o i ai i le fefete.

3. Vitamini C. O mea mana'omia i aso ta'itasi o le 100-200 milligrams. E mafai ona e mauaina le vaila'au mai le tele o fualaau aina, vine ma fuala'au: pepa mumu, tamato, kapisi, mea'ai, fuamini uliuli, lanu mumu, mandarin, apu, pika, lemons. I le taumalulu, o se punavai o le vaitamini C, e mafai ona e fa'alalo pateta, sauerkraut (o le selau kalama o lenei meaai e luasefulu miligrams o vitamini C).

4. Vitamin PP (niacin). Ona o lona le atoatoa e atiina ae ai le pellagra (mumu o le pa'u). Faatasi ai ma meaai i aso taitasi, e tatau ona fafagaina le 10-15 miligrams o lenei mea i le tino o le tina tausimai. O sea manaoga e mafai ona ausia e ala i le fa'aaogaina o pulu. O punavai autu o le niacin o i'a, aano o manu, pateta, fuamoa, suauu ma falaoa o le saito, oat ma buckwheat groats, pi, lefete, kapisi.

Suauu minerale

O le tino o le fafine i le taimi o susu pepe e manaomia ai le tu'uina atu masani o le potassium, phosphorus, magnesium, calcium, sodium, chlorine ma suauu. E taua i latou o ni mea taumafa, ona e mana'omia e le tino ni mea tetele. E le gata i lea, o le faatumauina o le soifua maloloina, u'amea, manganese, iodine, zinc, chromium, fluoride o elemene taua, o le fua o lo'o mana'omia i milligrams po'o vaega ninii foi o ia.

O le vaega sili ona taua mo se tina tausimai o le calcium. E tatau i le tamaititi ona maua i le vaitau o le tuputupu ae, aua o le mea lea e fai ai le pito i lalo ole minerale. Faatasi ai ma le le lava o le calcium, e mafai ona tupu i luga o le pepe. O lenei elemene elemene i le susu o susu o lo'o i ai i le tele o aofaiga, ae afai e faaopoopo i ai, o le a le talia e le tausimai ma'i i mea'ai, ona fa'aaogaina lea o le calcium mai le tino. Ina ia aloese mai lenei mea, e tatau ona e 'ai i le si'i kuka, sardines, yoghurts, greens, cauliflower, cheese, beans, figes green, ma inu vai inu karuti. I le vaitaimi o le lactation, e lua kalama o le calcium e mana'omia i aso uma.

O le mea e sili ona taua o elemene o ele'ele o le u'amea. I se aso, o le tino o se tausisoifua e manaomia ile aofaiga ole 15-20 milligrams. O le mea o le u'amea - i'a ma aano o manu, cereals (muesli).

Liva

mafai ona soona maualuga O le matafaioi a le vai i le tino o le tagata. Ma le manaomia o le i ai o le a faateleina le sili atu e oo lava i vaitaimi susu-fafagaina. Ae aua e te inu e sili atu e te manao, po o le faateleina mafai lactation. I le aso e tatau ona faaumatia ai i le lua lita o le suavai, lea o le a avea excretion i aso taitasi o miaga tatau ona tasi le afa lita. Le tatau ona inu ina ua mavae le fafagaina mulimuli (i le po), o le a taitaia lenei i se faateleina i le suāsusu gaosia, faapea foi ma le malologa i le va o le taeao ma le afiafi fafagaina lea o se mea e ono itula i le fafine oi ai se avega faaopoopo i le loto.

lauti aoga tele mo tinā faafailele ma le mataupu o le fennel. O lenei vaega ei ai talu mai aso anamua ua faaaoga e faaosofia lactation. vaai Sales i tausaga talu ai nei a le tele o oloa i le afioaga o fennel. Matou te fautuaina e taumafai le lauti mo Tausisoifua tina mai le kamupani "Tinamatua Lukoshko". "Natal" O le tuuina Austrian foi lauti lauiloa.

Meaai mo tinā faafailele. recipes

E pei ona taʻua i luga, le matafaioi taua taaalo e le aano o manu i le meaai. Faaaoga e mafai ona taoina, tunu, stewed. Lagona saoloto e 'ai moa, pipi, povi, puaa (foi gaʻo), lapiti ma isi. I le auala e maʻisua le atonu iloa mea e 'ai o mea uma. Ae e faapefea e tao ai aia tatau, le tomai nai. Matou te taʻu atu ia te oe le auala e tao mea e 'ai i le ogaumu.

Ave se tamai fasi tenderloin (lima selau kalama), faamama, ona pōpō matutu i se solo. Soosoo le mea e ai ma le masima. Faaaoga lau faga, sosi soy, vineka, pepa uliuli ma le pei e le o fautuaina. Afifi o maio i pepa alumini, i totonu o se fagu ma le nofoaga i preheated umu. o le a faalagolago taimi tao ma le vevela i le ituaiga o mea e 'ai. I soo se tulaga, e lima minute ao lumanai ai le saunia, faalautele ai le pepa alumini e tuuina atu se fasi browned. Faia! E mafai ona e 'ai aano o manu i se ipu itu po o faaaoga mo sanuisi.

Soups - a meaai talafeagai mo lactating tina. o le a lē tuuina atu Recipes ipu faapitoa, ona ua latou i ai i le mau tele. Vaai i so o se cookbook ma filifili le mea sili mo oe, e faavae i luga o mea e fiafia i le tofo. Na pau lava le taua mea taʻua - e aofia ai i le masina muamua o le meaai okroshka, borsch ma soups aofia ai pi, pi ma isi lekiumi. Ae o le moa broth ma saimini, cereals, fualaau faisua supo - lenei o le mea tonu lava e te manaomia i le vaitaimi lactation. Soifua Maloloina ia te oe ma lau pepe!

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.